Kardiovaskularne bolesti (KVB) ostaju vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, a prevencija se tradicionalno fokusira na klasične čimbenike rizika poput prehrane, tjelesne aktivnosti i pušenja. Međutim, sve je više dokaza da i socijalni determinante zdravlja, uključujući vrstu zaposlenja, imaju značajan utjecaj na kardiovaskularni rizik.

Studija UCLA, predvođena dr. Kimberly Narainom, analizirala je podatke iz američke nacionalne ankete NHANES (1999.–2018.) i otkrila da su samozaposlene žene imale:

• nižu prevalenciju pretilosti
• višu razinu tjelesne aktivnosti
• bolje prehrambene navike
• kvalitetniji san

Usporedno, žene zaposlene kod poslodavaca pokazivale su višu razinu stresa, lošije zdravstvene navike i viši kardiovaskularni rizik. Autori sugeriraju da samozapošljavanje omogućuje veću autonomiju, fleksibilnost i kontrolu nad radnim uvjetima, što može pozitivno utjecati na zdravlje srca.

Za liječnike obiteljske medicine i kardiologe, ovi nalazi naglašavaju važnost uzimanja u obzir radnog statusa bolesnika kod procjene kardiovaskularnog rizika. U kliničkoj praksi to može značiti:

• u anamnezu treba uključiti pitanja o radnom okruženju
• treba prepoznati stres povezan s radnim mjestom kao faktorom rizika koji se može mijenjati
• treba promicati fleksibilne radne modele kao dio preventivnih savjeta

S obzirom na rezultate ovog istraživanja, moglo bi se preporučiti poticati politike koje podržavaju samozapošljavanje žena, osobito u marginaliziranim zajednicama.

Samozapošljavanje se pokazuje kao potencijalno zaštitni čimbenik za zdravlje srca, osobito kod žena. Ovi nalazi pozivaju na širu integraciju socijalnih determinanti zdravlja u kliničku praksu i javnozdravstvene politike. Ključnu ulogu u prepoznavanju ovih faktora u svakodnevnoj skrbi imaju liječnici.