Znanstvenici smatraju da postoji mogućnost smanjenja tog rizika kroz ciljane promjene prehrane tijekom trudnoće.
Poznato je da pušenje, alkohol i nezdrava prehrana utječu na razvoj fetusa. Sada je opsežna klinička studija pokazala povezanost između prehrane trudnica i razvoja ADHD-a i autizma kod djece. Analiza podataka pokazala je da je zapadnjački obrazac prehrane, čak i uz umjerena odstupanja prema tom modelu, povezan sa značajnim povećanjem rizika – 66 % većim rizikom za ADHD i 122 % većim rizikom za autizam.

Istraživači su analizirali prehrambene obrasce, uzorke krvi i dijagnoze ADHD-a u četiri velika neovisna kohortna istraživanja u Danskoj i SAD-u, obuhvaćajući više od 60 000 parova majki i djece. Uzorci krvi analizirani su pomoću metabolomike, što je omogućilo uvid u biološke mehanizme koji povezuju prehranu i neurorazvojne poremećaje te poslužilo kao potvrda rezultata.

Povezanost između zapadnjačke prehrane i ADHD-a zabilježena je u sve četiri kohorte i potvrđena u tri pomoću različitih metoda, čime je ojačana vjerodostojnost studije. Studija se temelji na vrlo detaljnom i kvalitetnom skupu podataka, gdje je gotovo 600 djece klinički procijenjeno za neurorazvojne poremećaje u dobi od 10 godina. Istraživači su uzeli u obzir i genetske čimbenike, koji igraju značajnu ulogu u razvoju ADHD-a i autizma, no povezanost prehrane i rizika ostala je jasna.
Jedna od ključnih prednosti studije bila je visoka kvaliteta bioloških uzoraka, uključujući ponovljena metabolomska mjerenja tijekom trudnoće i djetinjstva. Istraživači su ustanovili da je povezanost prehrane i rizika za ADHD bila najjača u prvom i drugom tromjesečju trudnoće, što sugerira da je razvoj mozga u tom razdoblju osobito osjetljiv na prehrambene izbore majke.

Identificirana su 43 specifična metabolita u krvi trudnica povezana sa zapadnjačkom prehranom, koji mogu objasniti vezu između prehrane i neurorazvojnih poremećaja.

Mnogi od tih metabolita potječu iz prehrane i igraju ključne uloge u regulaciji upale i oksidativnog stresa – čimbenika koji su važni u ranom neurološkom razvoju. 

Prema istraživačima, ovo istraživanje postavlja pitanje jesu li aktualne prehrambene smjernice za trudnice dovoljne. U Danskoj se prehrambene preporuke za trudnice uvelike podudaraju s onima za opću populaciju, naglašavajući uravnoteženu prehranu bogatu povrćem, voćem, cjelovitim žitaricama i ribom, uz manje crvenog mesa. Iako se nordijska prehrana smatra zdravom, dobiveni podaci pokazuju da mnoge trudnice prate obrasce prehrane koje bi se moglo poboljšati kako bi bolje podržale razvoj djeteta. Ipak, postoje i određena ograničenja studije, iako rezultati pokazuju poveznost, istovremeno ne potvrđuju uzročno-posljedičnu vezu, a tu su i genetski čimbenici i druge životne navike poput pušenja, koje također mogu utjecati  na rezultate istraživanja. Iako su istraživači pokušali prilagoditi ove čimbenike, nisu ih mogli u potpunosti isključiti.