Leila Keshtkar sa Sveučilišta u Leicesteru u Ujedinjenom Kraljevstvu i suradnici ispitali su kako loša komunikacija između zdravstvenih radnika i bolesnika utječe na sigurnost bolesnika. Uključeno je 46 odgovarajućih studija sa ukupno 67.826 bolesnika u kojima je rizik od pristranosti bio je nizak za 20, umjeren za 16 i visok za 10 studija.

Istraživači su otkrili da je u četiri studije koje su ispitivale je li loša komunikacija jedini identificirani uzrok incidenta povezanih sa sigurnošću bolesnika, 13,2 % sigurnosnih incidenata uzrokovano lošom komunikacijom. U 42 studije koje su ispitivale doprinosi li loša komunikacija incidentima povezanim sa sigurnošću bolesnika zajedno s drugim uzrocima, utvrđeno je da loša komunikacija dovodi u 24,0 % slučajeva do sigurnosnih incidenata. Visoka heterogenost studija uočena je u pogledu okruženja, kontinenta, zdravstvenog osoblja i vrsta sigurnosnih incidenata. Dokazi su bili niske ili vrlo niske snage.

Ovi rezultati naglašavaju hitnu potrebu za intervencijama usmjerenima na poboljšanje sigurnosti bolesnika kroz bolju i učinkovitiju komunikaciju. Takve intervencije trebale bi biti ugrađene od početka školovanja zdravstvenih radnika kako bi se bolje pripremili za učinkovitu komunikaciju i s bolesnicima i s budućim kolegama.

Koji su incidenti proučavani u istraživanju?

Incidenti sigurnosti bolesnika uključuju medicinske pogreške, propuste u liječenju, pogrešne dijagnoze, nepravilno vođenje medicinske dokumentacije i neadekvatnu komunikaciju tijekom prijenosa bolesnika između različitih odjela ili zdravstvenih radnika.

Kako je definirana sigurnost bolesnika?

Sigurnost pacijenata definirana je kao izbjegavanje štete bolesnicima tijekom pružanja zdravstvene skrbi. To uključuje prevenciju medicinskih pogrešaka, smanjenje rizika od infekcija, osiguranje točne dijagnoze i liječenja te učinkovitu komunikaciju između zdravstvenih radnika i bolesnika.

Koja je bila metodologija istraživanja?

Istraživanje je provedeno kao sustavni pregled 46 studija koje su obuhvatile 67.639 pacijenata. Analizirani su podaci iz različitih izvora, uključujući MEDLINE, CINAHL, APA PsycInfo, CENTRAL, Scopus i ProQuest Dissertations & Theses Citation Index. Dva neovisna recenzenta su izvukla podatke, procijenila rizik od pristranosti i ocijenila snagu dokaza.

Koji su parametri praćeni?

• Učestalost i vrsta komunikacijskih pogrešaka
• Utjecaj komunikacijskih pogrešaka na sigurnost bolesnika
• Kontekst u kojem su se dogodile komunikacijske pogreške (npr. prijenos bolesnika, timski rad)
• Kvaliteta komunikacije između zdravstvenih radnika i bolesnika.