Koji su čimbenici rizika za gubitak sluha povezanog sa starenjem?

Čimbenici rizika za gubitak sluha povezanih sa starenjem su i svjetlija boja kože kao pokazatelj pigmentacije pužnice (s obzirom da melanin štiti pužnicu), muški spol i izloženost buci. Ostali čimbenici su uobičajeni rizični faktori za razvoj kardiovaskularnih bolesti kao što su dijabetes, pušenje i hipertenzija jer mogu pridonijeti mikrovaskularnom oštećenju kohlearnih krvnih žila.

Kada počinje gubitak sluha povezan sa starenjem?

Sluh počinje postupno slabiti od rane odrasle dobi i to od zvukova viših frekvencija. Prevalencija klinički značajnog gubitka sluha je proporcionalna sa starenjem i gotovo se udvostručuje svakih 10 godina tako da više od dvije trećine svih osoba u dobi od 60 godina i starijih ima neki oblik klinički značajnog gubitka sluha.

Kako možemo liječiti gubitak sluha povezanog sa starenjem?

Gubitak sluha povezan sa starenjem štetno utječe na komunikaciju i funkcioniranje u društvu te se smatra jednim od glavnih čimbenika rizika za kognitivni pad i razvoj demencije. Glavni mehanizmi putem kojih se pretpostavlja da gubitak sluha povećava rizike od kognitivnog pada i demencije uključuju štetne učinke gubitka sluha i oslabljenog slušnog kodiranja zvuka na kognitivno opterećenje, atrofiju mozga i društvenu izolaciju. Trenutno ne postoje specifično liječenje gubitka sluha. Liječenje je usmjereno na zaštitu sluha (izbjegavanje buke), usvajanje komunikacijskih strategija za optimizaciju kvalitete dolaznog slušnog signala (poticanje osoba da budu okrenute jedna prema drugoj i to na udaljenosti ispružene ruke tijekom razgovora te savjet da se smanji pozadinska buka), te korištenje slušnih pomagala i kohlearnih implantata.

Slušna pomagala ostaju primarna opcija liječenja gubitka sluha povezanog sa starenjem. Slušna pomagala pojačavaju zvuk, a naprednija slušna pomagala također mogu povećati omjer signala i šuma željenog ciljnog zvuka (npr. pojačavaju glas govornika „iznad“ pozadinske buke) pomoću usmjerenih mikrofona i digitalne obrade signala, što je kritično za poboljšanje komunikacije u bučnim sredinama.

Jesu li slušni aparati u SAD-u u slobodnoj prodaji kao OTC?

Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) donijela je još krajem 2022. godine nove propise koji dopuštaju prodaju slušnih pomagala bez recepta. Ova slušna pomagala koja se prodaju bez recepta namijenjena su odraslim osobama s percipiranim blagim do umjerenim gubitkom sluha. Nasuprot tome, slušna pomagala koja se izdaju na recept imaju višu razinu zvučnog izlaza i mogu ih koristiti odrasle osobe s težim stupnjem gubitka sluha, ali su dostupna samo kod posrednika-stručnjaka za sluh. Očekuje se da će cijena ovih slušnih pomagala bez recepta, nakon što se tržište razvije, biti na razini kvalitetnijih bežičnih slušalica koje se često kreću od 100 do 300 dolara u SAD-u. Osobe koje imaju teži gubitak sluha i koje i dalje imaju poteškoća s razumijevanjem govora unatoč korištenju slušnih pomagala mogu biti kandidati za ugradnju kohlearnog implantata. Među osobama s oštećenjem sluha u SAD-u, prevalencija korištenja slušnih pomagala je ispod 20%, a prevalencija kohlearnih implantata manja je od 5%.