Potrebna je hitna akcija kako bi se zaustavio višegodišnji porast slučajeva kolere diljem svijeta, navodi Međunarodna koordinacijska skupina (ICG) za nabavu cjepiva. Akcija uključuje ulaganje u pristup sigurnoj vodi, sanitarnim uvjetima i higijeni, testiranje i brzo otkrivanje izbijanja bolesti, poboljšanje kvalitete i pristupa zdravstvenoj skrbi te ubrzano praćenje dodatne proizvodnje pristupačnih doza oralnog cjepiva protiv kolere (OCV).
ICG upravlja globalnom zalihom cjepiva protiv kolere. Grupa uključuje Međunarodnu federaciju društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, Liječnike bez granica, UNICEF i WHO. Gavi, Vaccine Alliance, financira zalihe cjepiva i isporuku OCV-a. Članovi ICG-a pozivaju vlade, donatore, proizvođače cjepiva, partnere i zajednice da se pridruže u hitnim naporima da se zaustavi i preokrene porast kolere.
Kolera je u globalnom porastu od 2021., s 473 000 slučajeva prijavljenih SZO-u 2022., što je više nego dvostruko više od onih prijavljenih 2021. Preliminarni podaci za 2023. otkrivaju daljnje povećanje, s više od 700 000 prijavljenih slučajeva. Nekoliko epidemija ima visoke stope smrtnosti, prekoračujući prag od 1% koji se koristi kao pokazatelj za rano i odgovarajuće liječenje pacijenata s kolerom. Ovi trendovi su tragični s obzirom na to da je kolera bolest koja se može spriječiti i liječiti a i slučajevi su bili u padu prethodnih godina.
Kolera je akutna crijevna infekcija koja se širi hranom i vodom kontaminiranom izmetom koji sadrži bakteriju Vibrio cholerae. Porast kolere potaknut je stalnim nedostacima u pristupu sigurnoj vodi i sanitarnim uvjetima. Iako se ponegdje poduzimaju napori da se te praznine popune, u mnogim drugim praznine rastu, potaknute čimbenicima povezanim s klimom, ekonomskom nesigurnošću, sukobima i raseljavanjem stanovništva. Voda i sanitarni uvjeti kojima se sigurno upravlja su preduvjeti za zaustavljanje prijenosa kolere.
Trenutačno najteže pogođene zemlje uključuju Demokratsku Republiku Kongo, Etiopiju, Haiti, Somaliju, Sudan, Siriju, Zambiju i Zimbabve.
Ozbiljan jaz u broju dostupnih doza cjepiva, u usporedbi s razinom trenutne potrebe, stavlja neviđeni pritisak na globalnu zalihu cjepiva. Između 2021. i 2023. zatraženo je više doza za odgovor na epidemiju nego cijelo prethodno desetljeće.
U listopadu 2022., stalna nestašica cjepiva natjerala je ICG da preporuči jednu dozu cjepiva, u odnosu na prethodni, dugogodišnji režim s dvije doze. Prošle godine proizvedeno je približno 36 milijuna doza, dok je 14 pogođenih zemalja registriralo potrebu za 72 milijuna doza za reaktivnu strategiju jedne doze. Ovi zahtjevi podcjenjuju pravu potrebu. Kampanje preventivnog cijepljenja morale su biti odgođene kako bi se sačuvale doze za hitne intervencije u kontroli izbijanja epidemije, stvarajući začarani krug. Promjena strategije omogućila je dostupnim cjepivima da zaštite više ljudi i odgovore na više izbijanja kolere usred tekućeg nedostatka opskrbe, ali povratak na režim s dvije doze i nastavak preventivnog cijepljenja pružili bi dužu zaštitu.
Predviđa se da će globalni proizvodni kapacitet u 2024. biti 37-50 milijuna doza, ali će vjerojatno i dalje biti nedostatan za potrebe milijuna ljudi koji su izravno pogođeni kolerom. Samo jedan proizvođač, EuBiologicks, trenutno proizvodi cjepivo. Trenutačno se ne očekuje da će se novi proizvođači pridružiti tržištu prije 2025.
SZO apelira na proizvođače cjepiva, vlade, donatore i partnere da daju prioritet hitnom povećanju proizvodnje cjepiva i da ulože sve napore potrebne za sprječavanje i kontrolu kolere.
