Projekt je analizirao otpadne vode u 88 europskih gradova iz 24 zemlje (23 EU + Turska) kako bi se istražila ponašanja konzumenata droga u tim gradovima. Studija je analizirala dnevne uzorke otpadnih voda u slivnim područjima postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u razdoblju od tjedan dana između ožujka i svibnja 2023. U uzorcima otpadnih voda od oko 55.6 milijuna ljudi analizirani su tragovi pet stimulansa (kokain, amfetamin, metamfetamin, MDMA/ecstasy i ketamin) i kanabisa.

Uz stalni porast detekcije kokaina, najnoviji rezultati pokazuju novi porast otkrivanja MDMA, nakon mješovite slike u prethodnoj analizi. Za amfetamin i kanabis vidljivi su različiti obrasci, dok za metamfetamin više od polovice gradova izvješćuje o smanjenju otkrivanja. Unatoč tome što se rezultati znatno razlikuju među lokacijama istraživanja, važno je napomenuti da je svih šest ispitivanih ilegalnih droga pronađeno u gotovo svakom gradu koji je sudjelovao u istraživanju. U usporedbi s ranijim analizama, uočena je manja razlika u navikama uzimanja droga između velikih i malih gradova za neke droge.

Grupacija SCORE provodi godišnje kampanje praćenja otpadnih voda od 2011. godine, kada je sudjelovalo 19 gradova iz 10 zemalja te su ispitivana četiri stimulansa. Sedamdeset i tri grada sudjelovala su u najmanje pet godišnjih kampanja praćenja otpadnih voda od 2011., što je omogućilo analizu vremenskih nizova.

Ključni rezultati 2023.

Kokain: Ostaci kokaina u otpadnim vodama i dalje su najveći u gradovima zapadne i južne Europe (osobito u Belgiji, Nizozemskoj i Španjolskoj), ali tragovi su pronađeni i u većini istočnoeuropskih gradova, gdje se i dalje primjećuje određeni porast. Od 72 grada koji su imali podatke za 2022. i 2023., 49 je prijavilo porast, 13 gradova nije prijavilo nikakvu promjenu, a 10 gradova je prijavilo pad. U usporedbi s lokacijama istraživanja izvan EU-a, gradovi u Brazilu, Švicarskoj i SAD-u pokazuju slične razine uporabe kao europski gradovi s najvećim opterećenjem.

(Zagreb nije među 20 europskih gradova po dnevnoj potrošnji kokaina; 567.95 mg na 1000 stanovnika)

Metamfetamin: Tradicionalno koncentriran u Češkoj i Slovačkoj, ova droga je sada prisutna i u Belgiji, istočnoj Njemačkoj, Španjolskoj, Cipru, Nizozemskoj i Turskoj te nekoliko sjevernoeuropskih zemalja (npr. Danska, Litva, Finska i Norveška). Od 67 gradova s podacima za 2022. i 2023., više od polovice (39) prijavilo je smanjenje ostataka, 15 povećanje i 13 stabilnu situaciju. Drugdje su količine metamfetamina bile vrlo niske do zanemarive, iako su zabilježena neka povećanja u srednjoeuropskim gradovima (npr. u Austriji i Sloveniji). Dva grada s najvećim opterećenjem nalaze se u Češkoj, a slijede gradovi u Njemačkoj, Slovačkoj i Turskoj.

Amfetamin: Razina ostataka amfetamina znatno je varirala, a najveće količine prijavljene su u gradovima na sjeveru i istoku Europe (Belgija, Njemačka, Nizozemska, Finska i Švedska). Mnogo niže razine pronađene su u gradovima na jugu, iako najnoviji podaci pokazuju neka blaga povećanja u Španjolskoj i na Cipru. Od 65 gradova s podacima o ostacima amfetamina za 2022. i 2023., 26 je prijavilo porast, 26 pad, a 13 stabilnu situaciju.

(Zagreb nije među 20 europskih gradova po dnevnoj potrošnji amfetamina; 98.29 mg na 1000 stanovnika)

MDMA: Od 69 gradova s podacima za 2022. i 2023., 42 su prijavila povećanje detekcije MDMA (uglavnom u sjevernoj Europi), 16 smanjenje (uglavnom u gradovima u južnoj i srednjoj Europi), a 11 stabilnu situaciju. Najveća količina MDMA pronađena je u otpadnim vodama u gradovima u Belgiji, Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj i Nizozemskoj.

(Zagreb nije među 20 europskih gradova po dnevnoj potrošnji MDMA; 27.27 mg na 1000 stanovnika)

Ketamin: Podaci iz 2023. otkrili su relativno niske razine ostataka ketamina u komunalnim otpadnim vodama koje je prijavilo 49 gradova, ali sa znakovima povećanja u više od polovice gradova s dostupnim podacima. Od 22 grada koji imaju podatke o ostacima ketamina za 2022. i 2023. godinu, 12 je prijavilo porast, 8 stabilno stanje i 2 pad. Najveća količina ketamina pronađena je u otpadnim vodama u gradovima Belgije, Španjolske, Francuske i Nizozemske. Ketamin je prvi put uključen u ovu studiju 2022., nakon znakova povećane dostupnosti i uporabe ketamina u Europi.

Kanabis: Najveća količina metabolita kanabisa THC-COOH pronađena je u gradovima zapadne i južne Europe, osobito u Češkoj, Španjolskoj, Nizozemskoj i Sloveniji. U 2023. uočeni su različiti trendovi, pri čemu je 20 od 51 grada prijavilo porast od 2022., a 15 pad.

(Zagreb nije među 20 europskih gradova po dnevnoj potrošnji MDMA; 85.68 mg na 1000 stanovnika)

Varijacije po gradovima: Za kokain, metamfetamin i MDMA, za razliku od prethodnih godina, nisu uočene značajnije razlike u usporedbi rezultata iz velikih i malih gradova. To sugerira da se, u nekim slučajevima, ‘urbani’ obrasci uporabe droga mogu proširiti na manje gradove. Za preostale tri analizirane supstance i dalje postoje razlike, u skladu s rezultatima iz prethodnih godina.

Tjedni obrasci: Analiza otpadnih voda može otkriti fluktuacije u tjednim obrascima uporabe ilegalnih droga. Više od tri četvrtine gradova pokazalo je veće ostatke droga često povezanih s rekreacijskim obrascima uporabe (kokain, ketamin, amfetamin i MDMA) tijekom vikenda (petak-ponedjeljak). Za razliku od toga, ostaci kanabisa i metamfetamina bili su ravnomjernije raspoređeni kroz tjedan.

Alexis Goosdeel, direktor EMCDDA kaže: ‘Praćenje otpadnih voda vrijedan je vodeći pokazatelj koji nudi rano upozorenje o novim prijetnjama zdravlju i promjenama trendova. Potvrđujući mišljenje da su droge posvuda, današnja studija otkrila je svih šest analiziranih tvari na gotovo svih 88 lokacija. Također je otkrila sve veće sličnosti u navikama o drogama između velikih i malih gradova. Nadzor otpadnih voda sada nam pruža sve veći uvid u dinamiku uporabe i opskrbe drogama te je moćan alat za jačanje spremnosti u suočavanju s izazovima koji se stalno mijenjaju. Kako u srpnju postajemo nova agencija s većim ovlastima, veselimo se daljnjem razvoju naših analiza otpadnih voda u EU i, s našim partnerima, poboljšanju pokrivenosti u državama članicama.’

Izvornik: emcdda.europa.eu