Upalne reumatske bolesti na različite načine mogu utjecati na tijek i ishod trudnoće, kako zbog aktivnosti same bolesti, tako i zbog lijekova koje primjenjujemo. Dokazi o sigurnoj upotrebi lijekova tijekom trudnoće uglavnom su manjkavi zbog opservacijske prirode studija i poteškoća u provođenju kliničkih ispitivanja u trudnoći. U ovom preglednom radu objavljenom u časopisu Reumatizam, analizirane su i objedinjene aktualne smjernice reumatoloških stručnih društava – European Alliance of Associations for Rheumatology (EULAR), American College of Rheumatology (ACR) i British Society for Rheumatology (BSR).

Metotreksat, leflunomid, mofetilmikofenolat, ciklofosfamid i inhibitori janus kinaze (JAK-inhibitori) kontraindicirani su u trudnoći te ih treba kod planiranja trudnoće isključiti i zamijeniti kompatibilnim lijekom. Imunomodulatorni lijekovi koji se smatraju kompatibilnima s trudnoćom jesu prednizon, hidroksiklorokin, sulfasalazin, azatioprin, ciklosporin, takrolimus, kolhicin, dapson te većina bioloških lijekova. Inhibitori faktora tumorske nekroze (TNF inhibitori) najbolje su proučeni i svi se smatraju sigurnima u prvom i drugom tromjesečju trudnoće, a certolizumab se smatra najsigurnijim i gotovo bez placentalnog prijenosa kroz sva tri tromjesečja.

Za ostale biološke lijekove još uvijek nema dovoljno dokaza i preporučuje ih se prekinuti prije/kod potvrđene trudnoće. Svi biološki lijekovi mogu se nastaviti uzimati kroz čitavu trudnoću ako su potrebni za kontrolu aktivnosti teške/životno ugrožavajuće bolesti majke.

Aktivnu upalnu reumatsku bolest danas je uglavnom moguće učinkovito liječiti uz razumnu sigurnost za majku i za plod/dijete tijekom trudnoće i dojenja. Preporučuje se savjetovanje prije začeća i planiranje trudnoće nakon postizanja remisije bolesti. Savjetuje se pravodobna zamjena nekompatibilnih lijekova kompatibilnima i to u minimalnoj učinkovitoj dozi. U situacijama kada nema prikladnog i s trudnoćom kompatibilnog lijeka kontrola teške i po život opasne bolesti majke treba imati prioritet pred zabrinutošću za moguće štetne učinke za plod.

Kristina Frketić Marović