x
x

Povećanje otpornosti na antibiotike kod bakterijskih infekcija

  11.12.2022.

Novo izvješće Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) ukazuje na povećanje otpornosti bakterija koje uzrokuju po život opasne infekcije, kao i povećanje otpornosti na liječenje kod nekoliko bakterijskih sojeva koje uzrokuju uobičajene infekcije u zajednici na temelju podataka koje je prijavilo 87 zemalja 2020. godine.

Povećanje otpornosti na antibiotike kod bakterijskih infekcija

Po prvi put, izvješće Globalnog sustava nadzora antimikrobne rezistencije i uporabe (GLASS) daje analize stopa antimikrobne rezistencije (AMR) u kontekstu nacionalne pokrivenosti testiranjem, trendove AMR-a od 2017. i podatke o potrošnji antimikrobnih lijekova kod ljudi u 27 zemalja. U roku od šest godina, GLASS je okupio 127 zemalja sa 72% svjetske populacije. Izvješće uključuje inovativni interaktivni digitalni format za olakšavanje ekstrakcije podataka i grafike.

Izvješće pokazuje visoke razine (iznad 50%) rezistencije kod bakterija koje često uzrokuju bolničke infekcije, kao što su Klebsiella pneumoniae i Acinetobacter spp. Ove po život opasne infekcije zahtijevaju liječenje rezervnim antibioticima, kao što su karbapenemi. Međutim, 8% infekcija uzrokovanih Klebsiella pneumoniae prijavljeno je kao rezistentno na karbapeneme, povećavajući rizik od smrti zbog neizlječivih infekcija.

Uobičajene bakterijske infekcije postaju sve otpornije na liječenje. Preko 60% izolata Neisseria gonorrhea, česte spolno prenosive bolesti, pokazalo je otpornost na jedan od najčešće korištenih oralnih antibakterijskih lijekova, ciprofloksacin. Preko 20% izolata E.coli – najčešćeg patogena u infekcijama mokraćnog sustava – bilo je otporno i na lijekove prve linije (ampicilin i ko-trimoksazol) i na terapiju druge linije (fluorokinoloni).

Otpornost na antimikrobna sredstva potkopava modernu medicinu i dovodi milijune života u opasnost. Kako bi se doista razumjelo razmjere globalne prijetnje i uspostavili učinkovit javnozdravstveni odgovor na AMR, mora se proširiti mikrobiološka testiranja i pružiti podatke provjerene kvalitete u svim zemljama, ne samo u bogatijima.

Iako je većina trendova rezistencije ostala stabilna tijekom posljednje 4 godine, infekcije uzrokovane rezistentnim Escherichia coli i Salmonella spp. i infekcije otporne gonoreje porasle su za najmanje 15% u usporedbi sa stopama iz 2017.

Nove analize pokazuju da će zemlje s nižim obuhvatom testiranja, uglavnom zemlje s niskim i srednjim dohotkom, vjerojatnije prijaviti značajno više stope AMR-a za većinu kombinacija. To može biti (djelomično) i zbog činjenice da je u ti zemljama ograničen broj referentnih bolnica prijavljenih GLASS-u. Te bolnice često zbrinjavaju najbolesnije pacijente koji su možda prethodno bili liječeni antibioticima.

Na primjer, globalne srednje razine AMR-a bile su 42% (E. Coli) i 35% (Staphylococcus aureus otporan na meticilin – MRSA) – dva pokazatelja codrživog razvoja AMR-a. Ali kada su uzete u obzir samo zemlje s visokom pokrivenošću testiranjem, te su razine bile znatno niže s 11% odnosno 6,8%.

Što se tiče potrošnje antimikrobika kod ljudi, 65% od 27 zemalja izvjestiteljica ispunilo je cilj SZO-a, da najmanje 60% konzumiranih antimikrobika bude iz skupine primarnih antibiotika, tj. antibiotika koji su prema klasifikaciji SZO-a učinkoviti u širokom raspon uobičajenih infekcija i imaju relativno nizak rizik od stvaranja rezistencije.

Odgovaranje na trendove antimikrobne rezistencije zahtijeva visoku razinu predanosti zemalja u jačanju kapaciteta nadzora i pružanju podataka zajamčene kvalitete, kao i djelovanje svih ljudi i zajednica. Jačanjem prikupljanja standardiziranih kvalitetnih AMR i AMC podataka, sljedeća faza GLASS-a poduprijet će učinkovitu akciju temeljenu na podacima kako bi se zaustavila pojava i širenje AMR-a i zaštitila uporaba antimikrobnih lijekova za buduće generacije.