x
x

Profilaksa jodom i nuklearne nesreće: Treba li preventivno uzimati jod?

  11.03.2022.

Jod je kemijski element (mikroelement) koji pripada skupini halogena. Poznata je činjenica da se nakon nuklearnih nesreća u okoliš može ispustiti radioaktivni jod4, no budući da smo iz Černobilske katastrofe puno naučili, postoje brojne preporuke i smjernice kako reagirati u takvim situacijama.

Profilaksa jodom i nuklearne nesreće: Treba li preventivno uzimati jod?
Kalijev jodid je najučinkovitiji ukoliko se primijeni neposredno prije ili najkasnije 1 do 2 sata od izloženosti radioaktivnom jodu

Potrebno je naglasiti da se jodna profilaksa ne uzima na svoju ruku. Odluku o preporuci provođenja profilakse stabilnim jodom treba donijeti samo onda kada smo sigurni da će to donijeti više koristi, nego štete.

Za početak, svaka država bi trebala imati svoj nacionalni plan djelovanja u slučaju nuklearne katastrofe i odgovarajuću komunikaciju s javnosti. Vlada Republike Hrvatske je 18. veljače 2022. godine na 102. sjednici prihvatila Plan pripravnosti i odgovor Republike Hrvatske na radiološki ili nuklearni izvanredni događaj.

Zbog velike hlapljivosti, te stoga potencijalno vrlo brzog širenja kroz okoliš, u prvim fazama nesreće nekog nuklearnog postrojenja radioaktivni izotopi joda predstavljaju primarnu opasnost glede izlaganja radioaktivnom oblaku. Kritičan organ za jod je organ štitnjače. Razlikujemo vanjsku izloženost tijela zračenju, kada je tijelo ozračeno izvana i unutarnju izloženost zračenju ili kontaminaciju, kada je tijelo iznutra izloženo zračenju zbog radionuklida ugrađenih u tijelo. Radioaktivne izotope joda unosimo u organizam udisanjem i ingestijom kontaminirane hrane i pića, nakon čega se akumuliraju u štitnjači. Kao posljedica te akumulacije mogu se razviti bolesti štitnjače (hipotireoza, akutna upala štitnjače, rak štitnjače, čvorovi u štitnjači i sl.). Nakon Černobilske katastrofe uočen je porast slučajeva raka štitnjače, posebice kod djece u krugu od 500 km od samog mjesta katastrofe. Smatra se da je ozračeno 2,3 milijuna djece u tom području, što je nakon 15 godina od katastrofe rezultiralo sa više od 1000 slučajeva raka štitnjače.

Odluku o preporuci provođenja profilakse stabilnim jodom treba donijeti samo onda kada smo sigurni da će to donijeti više koristi, nego štete.

Osjetljivost dječje štitnjače na kancerogeni učinak zračenja predstavlja značajan javnozdravstveni rizik u situacijama izloženosti radioaktivnom jodu. Taj rizik se može svesti na minimum korištenjem profilakse stabilnim jodom, u kombinaciji s drugim preventivnim mjerama.

Potrebno je naglasiti da se jodna profilaksa ne uzima na svoju ruku.

Odluka o potrebi davanja joda ovisi o udaljenosti od nuklearne nesreće te pojavi radioaktivnih izotopa joda. Samo službe zadužene za takve situacije mogu dati jasnu informaciju jer odluka o davanju visokih doza joda mora biti savršeno poklopljena s porastom radioaktivnosti. Preporuka Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) jest da se profilaksi stabilnim jodom pristupi ukoliko se procijeni da bi doza koju štitnjača primi uslijed izlaganja radioaktivnim izotopima joda (engl. avertable dose) mogla premašiti 100 mGy. Osnova za određivanje intervencijske razine jest traženje balansa između potencijalog benefita, tj. spriječenog broja karcinoma štitnjače i negativnih učinaka u obliku štetnih popratnih pojava koje se mogu pojaviti, iako kod izvjesnog, ali vrlo malog broja ljudi. Dok postoje brojne procjene rizika od karcinoma štitnjače uslijed izlaganja radioaktivnim izotopima joda, bazirane na epidemiološkim studijama, sve do nesreće nuklearnog reaktora u Černobilu nije bilo osnove za procjenu ozbiljnih popratnih učinaka uzimanja stabilnog joda.

Iako je osjetljvost štitnjače kod odraslih i starijih osoba minimalna, čak i odsutna, kod djece je jako visoka. Međutim, bez obzira na činjenicu da rak štitnjače ima nisku smrtnost ako se odgovarajuće liječi, to i dalje nije trivijalna bolest i liječenje je doživotno.

Profilaksa stabilnim jodom u pravilu se provodi kalijevim jodidom (Kl), obično u obliku pilula. Učinkovitost Kl u blokiranju unosa radioaktivnog joda u štitnjaču ovisi o trenutku primjene doze Kl u odnosu na početak izlaganja. Kl je najučinkovitiji ukoliko se primijeni neposredno prije ili najkasnije 1 do 2 sata od izloženosti radioaktivnom jodu. Stabilni jod se može koristiti i kao profilaksa kod ingestije radioktivnog joda putem kontaminirane hrane, no u tom slučaju bi bile potrebne ponavljajuće doze što povećava rizik od nuspojava. Nuspojave su rjeđe kod djece, a češće kod odraslih. U takvim situacijama preporuka je uvesti kontrolu hrane, izbjegavati mlijeko u kojem se akumulira jod i provesti agrikulturne mjere (maknuti životinje s kontaminiranih pašnjaka i sl.).

Kod jednokratnog uzimanja stabilnog joda nuspojave koje se odnose na bolesti štitnjače rijetke su kod djece, a česte kod odrasle i starije populacije (nodularna gušavost, Gravesova bolest). Reakcije preosjetljivosti i probavne smetnje su rijetke. U iznimnim situacijama se mogu koristiti ponavljajuće doze, no nikako se ne smiju davati novorođenčadi, trudnicama i dojiljama.

Dugotrajna primjena jodnih preparata može uzrokovati kronično trovanje jodom, tzv. jodizam, čiji su znaci hunjavica, konjunktivitis, pustule na koži ("jod-akne"), glavobolja, proljev, motorički nemir te općenito znakovi u svezi pojačane funkcije štitnjače.

Kontraindikacije za uzimanje stabilnog joda su prisutna bolest štitnjače (hipertireoza), preosjetljivost na jod, herpetiformni dermatitis i hipokomplementarni vaskulitis.

Najviše koristi od uzimanja stabilnog joda kao profilakse imaju djeca do 18 godina, dok se kod starijih od 40 godina uopće ne preporučuje primjena istog, osim ako su u neposrednoj blizini nesreće.

Zaključno, potrebno je naglasiti da uzimanje takvih preparata prije bilo kakve nesreće nema smisla. Ukoliko dođe do takve situacije javna tijela će dati upute kako postupati. Farmakološke doze kalijeva jodida (50 do 100 mg za odrasle), koje su uzete unutar 48 sati prije ili 8 sati nakon izlaganja radioaktivnom zračenju, mogu značajno smanjiti unos radioaktivnog joda u štitnjaču, a time smanjiti i rizik od razvoja raka štitnjače uzrokovanog radioaktivnim zračenjem. FDA (engl. Food and Drug Administration) je odobrila uporabu kalijeva jodida kao sredstva sprječavanja raka štitnjače u slučaju nuklearnih nesreća. Točnije, preporuča da se kalijev jodid uzima u dnevnim dozama od 16 do 130 mg, ovisno o dobi, sve dok opasnost od radioaktivnog zračenja ne prestane. Također, WHO, tj. Svjetska zdravstvena organizacija, preporuča uzimanje kalijeva jodida kao sredstva zaštite od razvoja raka štitnjače nakon nuklearnih nesreća [5-6]. Tako visoke doze izazivaju učinak blokiranja „organifikacije“ joda, odnosno ugradnje joda u biološke molekule poput koloida u štitnjači, tj. privremeno blokiranje stvaranja hormona štitnjače. Nesmotreno uzimanje ovako visokih doza joda tijekom nekog vremenskog razdoblja ili uz ponavljanje može biti iznimno opasno po zdravlje.

Prije primjene bilo kakvog lijeka ili preparata o kojem ne znate puno potrebno je konzultirati se sa svojim liječnikom ili slušati stručnjake na tom području.

Literatura:

  1. Guidelines for Iodine Prophylaxis following Nuclear Accidents Update 1999, World Health Organization Geneva.
  2. Profilaksa jodom i nuklearne nesreće. Zdenko Franić.
  3. Guidelines for Iodine Prophylaxis as a Protective Measure: Information for Physicians. Yoshida S., Ojino M., Ozaki T., Hatanaka T., Nomura K., Ishii M. et all. Japan Med Assoc J. 2014 May-Jun; 57(3): 113–123.
  4. Kessler, J.H. (2004) The effect of supraphysiologic levels of iodine on patients with cyclic mastalgia. Breast J. 10, 328-336.
  5. WHO (1999) Guidelines for Iodine Prophylaxis following Nuclear Accidents. Online: http://www.who.int/ionizing_radiation/pub_meet/Iodine_Prophylaxis_guide.pdf.
  6. Center for Drug Evaluation and Research, Food and Drug Administration. (2001) Guidance. Potassium iodide as a thyroid blocking agent in radiation emergencies. Online: http://www.fda.gov/downloads/Drugs/GuidanceComplianceRegulatoryInformation/Guidances/ucm080542.pdf.
  7. https://mup.gov.hr/vijesti/vlada-rh-prihvatila-plan-pripravnosti-i-odgovor-republike-hrvatske-na-radioloski-ili-nuklearni-izvanredni-dogadjaj/287510

Pripremile: Katarina Josipa Siroglavić, dr. med., specijalizantica javnog zdravstva i Sanja Jelušić, mag. nutricionizma, Odjel za promicanje zdravlja Službe za javno zdravstvo

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
GastalMaxirinoMaxflu
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Maxirino
VIDEO GALERIJA
20:57
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: