x
x

Tribina u slopu Tjedna mozga: Mozak i Post-COVID sindrom

  16.03.2022.

Ovogodišnji 21. Tjedan moga u Hrvatskoj dio je svjetske akcije organizacije Dana Alliance for Brain Initiative s ciljem promocije znanja o mozgu i bolestima mozga. Hrvatsko društvo za neuroznanost i Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizacijom Tjedna mozga ispunjavaju svoju misiju u našoj sredini.

Tribina u slopu Tjedna mozga: Mozak i Post-COVID sindrom

Aktivnosti vezane uz Tjedan mozga u svijetu svake su godine sve intenzivnije, obzirom na to da je istraživanje mozga jedan od trajnih prioriteta istraživanja u razvijenim državama svijeta. Danas se  oko milijun i pol znanstvenika bavi neuroznanošću.

Temeljne postavke zanimanja za spoznaje o mozgu su:

  • U EU se polazi od činjenice da više od  45% sveukupnih troškova i opterećenja u zdravstvenom sustavu EU čine bolesti mozga. Nastoji se redovito upozoravati javnost na goleme troškove koje uzrokuju bolesti mozga. Utvrđeno je da je ukupni trošak od oko 800 milijardi eura godišnje za bolesti mozga veći od troškova liječenja kardiovaskularnih i malignih bolesti zajedno, te da 179 milijuna stanovnika Europe pati od nekog poremećaja funkcija živčanog sustava (podaci FENS-a, Federation of European Neuroscience Societies).
  • Nadalje, javnosti se želi približiti i potrebu približavanja temeljnih istraživanja kliničkoj primjeni i stvarnoj pomoći u postupku dijagnoze i liječenja duševnih i neuroloških bolesti i poremećaja. Takvim pristupom danas se bavi translacijska neuroznanost.
  • Nemoguće je naći ijedno pitanje vezano uz funkcioniranje ljudskog društva koje ne bi zahtijevalo biološki utemeljeno znanje o ponašanju, odlučivanju i svijesti čovjeka, odnosima i komunikaciji među ljudima u društvu, kao i svojstvima funkcije mozga koje nas čine ljudima („New Science of Human Nature“).

Hrvatsko društvo za neuroznanost izabralo je (uz izbor tema lokalnih organizatora iz područja neuroznanosti) nove zanimljive teme za ovogodišnji Tjedan mozga,s ciljem nastavka dijaloga s javnošću o značajnim pitanjima iz istraživanja mozga:

Mozak i Post-COVID sindrom

Ubrzo po izbijanju pandemije koronavirusa dokazano je da virus ne zahvaća samo respiratorni sustav, nego da može biti uzrok brojnih oštećenja mozga. Tribina „Mozak i Post-COVID sindrom“ naročito će biti usmjerena na one posljedice oštećenja mozga koje su kronične prirode, a koje, u slučaju da nisu pravodobno liječene, mogu ostaviti značajne i dugoročne posljedice po svakodnevno funkcioniranje bolesnika. Neki od primjera takvih posljedica su kognitivni deficiti, uključujući poteškoće koncentracije i zapamćivanja ili otežano donošenje odluka, promjene raspoloženja, povećanje anksioznosti, poteškoće spavanja i promjene raspoloženja. Programi neurokognitivne rehabilitacije neophodni za učinkovito liječenje uključuju ne samo niz medicinskih specijalnosti, nego su daleko širi od područja zdravstva i potiču interdisciplinarnu suradnju brojnih struka i smjerova i to na raznim područjima edukacije, znanosti i izravnog pružanja komplementarnih usluga u razdoblju do potpunog oporavka bolesnika i povrata svih funkcija na razinu koja je prethodila bolesti. (četvrtak 17. ožujka 2022 u 16.00 sati, sudjelovanje preko digitalnih platformi)

Pandemijska lekcija: Kako podučavati adolescentni mozak „na daljinu“

Na tribini Pandemijska lekcija: kako podučavati adolescentni mozak „na daljinu“  obradit će se vrlo aktualnu temu nastave i obrazovanja u digitalno doba. Iako se ova tema već dugo provlači ispod radara, posljednjih godina uzima sve više maha, a COVID-19 pandemija naglo ju je gurnula u prvi plan rasprava o obrazovanju. U ovoj tribini sudjelovati će multidisciplinarni tim stručnjaka – psiholozi, dječji i adolescentni psihijatri, neuroznanstvenici i nastavnici raspravljat će o „novom normalnom“ u obrazovanju iz različitih perspektiva. (utorak 15. ožujka 2022 u 16.00 sati, sudjelovanje preko digitalnih platformi).

Medicinski fakultet Sveučilišta u Splitu bavit će se temom novih spoznaja o učinku pandemije na spavanje kod studentske populacije i odraslih. Medicinski fakultet Sveučilišta u Osijeku priprema aktivnosti vezane uz kognitivni i motorički razvoj djeteta, s naglaskom na dječju igru i neuroplastičnost mozga. 

U organizaciji 21. Tjedna mozga pridružuju se i Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanost, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, sastavnice Sveučilišta u Splitu, Osijeku, Rijeci i Zadru te članovi Hrvatskog društva za neuroznanost u tim sveučilišnim središtima, kao i Zagrebački institut za kulturu zdravlja. Istodobno očekujemo aktivnosti u sveučilišnim centrima u Dubrovniku, Varaždinu, Puli kao i u zdravstvenim ustanovama u Zagrebu i drugim gradovima. Cilj je bolje razumijevanje funkcija ljudskog mozga i očuvanje njegovog zdravlja.

Sudionici tribin:

  • prof. dr. sc. Marijan Klarica (predsjednik HDN-a, Hrvatski institut za istraživanje mozga)
  • akademik Ivica Kostović (počasni ravnatelj Hrvatskog instituta za istraživanje mozga)
  • prof. dr. sc. Neven Henigsberg (Klinika za psihijatriju Vrapče)
  • prof. dr. sc. Milan Radoš (Hrvatski institut za istraživanje mozga)
  • prof. dr. sc. Ivan Begovac (Klinika za psihijatriju i psihološku medicinu, Zavod za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC Zagreb)
  • doc. dr. sc. Marija Santini (Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“)
  • prof. dr. sc. Fran Borovečki (Klinika za neurologiju KBC Zagreb)

Tribina će se održati u četvrtak 17.ožujka 2022., a pristupa joj se putem poveznice za Zoom (https://zoom.us/j/93836327769?pwd=SUtsaXJzVDNnTzZZWkpLaXgrTjZ6UT09 Passcode:133651)
Ubrzo po izbijanju pandemije koronavirusa dokazano je da virus ne zahvaća samo respiratorni sustav, nego da može biti uzrok brojnih oštećenja mozga. Tribina „Mozak i Post-COVID sindrom“ naročito će biti usmjerena na one posljedice oštećenja mozga koje su kronične prirode, a koje, u slučaju da nisu pravodobno liječene, mogu ostaviti značajne i dugoročne posljedice po svakodnevno funkcioniranje bolesnika. Neki od primjera takvih posljedica su kognitivni deficiti, uključujući poteškoće koncentracije i zapamćivanja ili otežano donošenje odluka, promjene raspoloženja, povećanje anksioznosti, poteškoće spavanja i promjene raspoloženja.

Programi neurokognitivne rehabilitacije neophodni za učinkovito liječenje uključuju ne samo niz medicinskih specijalnosti, nego su daleko širi od područja zdravstva i potiču interdisciplinarnu suradnju brojnih struka i smjerova i to na raznim područjima edukacije, znanosti i izravnog pružanja komplementarnih usluga u razdoblju do potpunog oporavka bolesnika i povrata svih funkcija na razinu koja je prethodila bolesti.

Program 21. Tjedna mozga