x
x

Bioetički aspekti utjecaja teorija zavjere na pandemiju COVID-19 u Hrvatskoj

  21.02.2022.

Od samog početka pandemije u javnosti su se počele širiti najraznovrsnije teorije zavjere o nastanku samog virusa. Budući da je u pitanju potpuno nova bolest i da je ovo prva ozbiljna pandemija u posljednjih stotinjak godina, nije nikakvo čudo da su teorije zavjere naišle na plodno tlo u uspaničenoj javnosti, o čemu svjedoči i anketa provedena u svibnju 2020., koja je utvrdila da polovina građana Hrvatske vjeruje u neku od teorija zavjere.

Bioetički aspekti utjecaja teorija zavjere na pandemiju COVID-19 u Hrvatskoj
Neke teorije zavjere: "Pandemiju je umjetno izazvao Bill Gates s ciljem čipiranja cjelokupne svjetske populacije. Bolest COVID-19 zapravo ne postoji već je spletka globalističke elite da nam oduzme slobode".

Pojavom pandemije COVID-19 u proljeće 2020. čovječanstvo se našlo pred potpuno novim izazovom - kako reagirati i ponašati se u doba pandemije. Odmah na početku pandemije pojavile su se mnogobrojne teorije zavjere kojima je primarna svrha unijeti nemir i strah u javnost. Globalno je počela utrka za razvojem uspješnog cjepiva koje će okončati pandemiju. Zahvaljujući ogromnom trudu velikog broja znanstvenika i destecima milijardi dolara javnog novca uloženih u istraživanje i razvoj cjepiva, krajem 2020. i početkom 2021. počela je kampanja cijepljenja širom planeta. I prije početka kampanje cijepljenja počele su naveliko kolati teorije zavjere koje su dovodile u sumnju učinkovitost cjepiva. Ove teorije zavjere imale su velik učinak na spremnost na cijepljenje jednog dijela javnosti te su oblikovale njihova mišljenja i stavove. Teorije zavjere, s obzirom na njihovu štetnost za zdravlje ljudi, te činjenice da direktno produžuju trajanje pandemije i pridonose nepotrebnom umiranju od koronavirusa, predstavljaju prvorazredno i aktualno bioetičko pitanje.

U radu su prikazane navedene tvrdnje teoretičara zavjere, njihov utjecaj na građane Hrvatske te motive zbog kojih gotovo polovina hrvatskih građana oklijeva ili se uopće ne želi cijepiti.

Ivica Kelam, Kristina Dilica

Izvor: JAHR Vol.12/2;No.24.2021

https://doi.org/10.21860/j.12.2.5