x
x

Svjetski dan hipertenzije: Mjeri svoj krvni tlak, kontroliraj ga i živi dulje

  17.05.2022.

Svjetski dan hipertenzije – 17. svibnja 2022. – „Mjeri svoj krvni tlak, kontroliraj ga i živi dulje“

Svjetski dan hipertenzije: Mjeri svoj krvni tlak, kontroliraj ga i živi dulje
Hipertenzija je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, posebice koronarne bolesti srca i moždani udar, ali i za kronične bolesti bubrega, zatajenje srca, aritmiju i demenciju.

Svjetski dan hipertenzije obilježava se od 2005. godine kada ga je inicirala Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije. Od tada se obilježava svake godine s ciljem podizanja svijesti, informiranja i edukacije opće populacije o prevenciji, otkrivanju i liječenju hipertenzije te posljedično prevenciji moždanog udara, srčanog udara te drugih srčanih i bubrežnih bolesti.

Ove godine obilježavanje se odvija pod sloganom „Mjeri svoj krvni tlak, kontroliraj ga i živi dulje“ te je naglasak stavljen na borbu protiv niske stope svjesnosti diljem svijeta, posebno u područjima niskog do srednjeg dohotka, kao i na informiranje o preciznim metodama mjerenja krvnog tlaka.

Podizanje svjesnosti o hipertenziji i kontrola krvnog tlaka pokazali su se još važnijima u vrijeme COVID-19 pandemije. Budući da je povišeni krvni tlak u bolesnika s COVID-19 povezan s većom učestalošću loših ishoda i smrtnosti, kontrola hipertenzije izrazito je važna.

Povišeni krvni tlak ili hipertenzija (krvni tlak > 140/90) je tiha podmukla bolest koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, sve dok se ne razviju oštećenja ciljnih organa. Hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju i vodeći čimbenik rizika za smrtnost i dizabilitet na globalnoj razini.

Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije 1,28 milijardi odraslih osoba u dobi 30-79 godina, na razini svijeta ima hipertenziju (1).  Hipertenzija je glavni čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, posebice koronarne bolesti srca i moždani udar, ali i za kronične bolesti bubrega, zatajenje srca, aritmiju i demenciju (2). Prema procjenama, 18 % svih smrti  na razini svijeta može se pripisati hipertenziji (oko 9,4 milijuna ljudi).

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti glavni uzrok smrtnosti. U 2020. godini bile su uzrok smrti u 40,0 % slučajeva, umrlo je ukupno 22 817 osoba, od čega 13 106 žena i 9711 muškaraca. Prema rezultatima projekta EUROSTAT „Morbidity Statistics“, podaci za Hrvatsku u 2017. pokazali su da od hipertenzivnih bolesti boluje 1 283 437 stanovnika, odnosno 31,1 % ukupnog broja stanovništva (prema procjeni stanovništva Državnog zavoda za statistiku za 2017. godinu) (3).

Hipertenziju je potrebno liječiti, uglavnom lijekovima koji smanjuju krvni tlak, kako bi se smanjio rizik od navedenih ozbiljnih ishoda. Vrijednosti krvnog tlaka treba snižavati ispod 140/90 mmHg.

Nažalost, gotovo  50 % osoba s hipertenzijom ne zna da ima povišeni krvni tlak, a pola onih koji znaju za svoj povišeni tlak ne poduzimaju ništa, odnosno ne uzimaju potrebne lijekove i ne mijenjaju štetne životne navike. To znači da 75 % populacije s povišenim krvnim tlakom na razini svijeta, ima veliki rizik za razvoj bolesti srca, moždani udar, bolesti bubrega i iznenadnu srčanu smrt. Glavni problem tako loše kontrole hipertenzije predstavlja to što ljudi nisu svjesni da imaju povišeni krvni tlak. Naime, mjerenje krvnog tlaka je osnova u postavljanju dijagnoze i praćenju učinka terapije. Stoga je i tema ovogodišnjeg Svjetskog dana hipertenzije „Mjeri svoj krvni tlak, kontroliraj ga i živi dulje“. Danas je vrlo jednostavno mjeriti krvni tlak, bilo kod liječnika ili uređajima za kućno samomjerenje tlaka. Svjetska liga za hipertenziju preporučuje da svatko izmjeri svoj krvni tlak barem jednom godišnje, a osobe koje boluju od hipertenzije prema preporuci liječnika.

Bitno je naglasiti da se na rizike za razvoj visokog krvnog tlaka može utjecati promjenom štetnih životnih navika:

  • smanjenjem unosa soli
  • uravnoteženom pravilnom prehranom
  • prestankom pušenja
  • izbjegavanjem prekomjernog pijenja alkohola
  • redovitom tjelesnom aktivnosti
  • održavanjem normalne tjelesne težine.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je nepravilna prehrana odgovorna za oko 50 % hipertenzija, tjelesna neaktivnost za oko 20 % i pretilost za oko 30 % svih hipertenzija.

COVID-19 i HIPERTENZIJA

Kao odgovor na globalnu opasnost od koronavirusa (COVID-19), vodstvo Svjetske lige za hipertenziju sastavilo je smjernice za osobe s povišenim krvnim tlakom.

Budući da su starije osobe i osobe s komorbiditetima znatno ranjivije te su u većem riziku od ozbiljnih posljedica, uključujući smrt, posebnu pozornost trebaju obratiti prevenciji.

Za osobe s hipertenzijom vrijede opće preporuke za sprječavanje širenja koronavirusa – redovno pranje ruku, izbjegavanje dodirivanja lica (očiju, nosa i usta), kihanje i kašljanje u maramicu ili u unutarnji dio ruke (lakta), održavanje higijene, održavanje socijalne distance i razmaka te izbjegavanje kontakta s osobama koje imaju simptome COVID-19 infekcije.

Ipak, postoje i posebne upute kojih bi se osobe s hipertenzijom trebale pridržavati za zaštitu od virusa COVID-19:

  • Nastaviti uzimati lijekove za krvni tlak kako je i propisano.
  • Ako je moguće, mjeriti krvni tlak kod kuće, ali ne mijenjati vlastitu terapiju bez prethodne konzultacije s liječnikom.
  • Piti dovoljno tekućine.
  • Biti tjelesno aktivan – šetnje izvan kuće i slični oblik rekreacije je nužan u vrijeme kad više vremena provodimo kod kuće.

Također, tu su i upute za posebno rizične skupine:

  • Osobe starije od 60 godina imaju povećan rizik od težih ishoda bolesti COVID-19, ali i od hipertenzije.
  • Oni koji su ranije imali bolest srca, moždani udar ili bolest bubrega moraju nastaviti primati propisanu terapiju, pridržavati se svih sigurnosnih uputa i, ako je potrebno, potražiti liječničku skrb.
  • Osobe s dijabetesom i visokim kolesterolom također se moraju pridržavati uputa i uzimati lijekove onako kako im je propisano. Trebaju obratiti pozornost na dovoljan unos tekućine i na tjelesnu aktivnost.
  • U posebnom riziku su osobe s kroničnom opstruktivnom bolesti pluća, astmom te bivši i trenutni pušači. Oni trebaju biti posebno oprezni i osjetljivi na pojavu i pogoršanje pojedinih simptoma, posebno onih vezanih za pluća poput kratkoće daha ili kašlja te u tom slučaju odmah potražiti liječničku pomoć.

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo, www.hzjz.hr

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Andol PROZipantola PROTECTGastal
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Maxflu
VIDEO GALERIJA
20:57
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: