Ima tu povijesti, različitih gledanja na iste stvari i događaje (je li Hipokrat zbilja vjerovao da maternica "luta", vještice iz Salema, uloga seksualnosti u nastanku histerije, što je s "muškom" histerijom i sl.), temeljnih načela psihoanalize (koja su najuže povezana s konceptom histerije), odnosa histerije i poremećaja ličnosti, terapijskih promišljanja, otvaranja prema suvremenoj neuroznanosti i dokazanošću djelovanja psihoterapije, susreta s kognitivnom neuroznanošću i još mnogo toga što ovu knjigu čini jedinstvenom.

Knjiga na sveobuhvatan način pristupa histeriji, toj najzagonetnijoj bolesti, koja je i danas prisutna, ali pod drugim nazivima. Fenomen histerije star je koliko i pisana povijest medicine. Nema knjige na hrvatskom jeziku koja tako temeljito i sveobuhvatno pristupa pojmu histerije. 

Knjigu je napisalo 7 autora psihodinamske orijentacije, ali koji se međusobno razlikuju po svome profesionalnom djelovanju i smjerenju. To je pridonjelo da knjiga bude "različita", što je sigurno njena velika vrijednost, a opet da je jedna cjelina i da ne bude fragmentarna, što je još veća vrijednost i što je teško postići. U svim se poglavljima osjeća neka vrsta radosti i ponosa što je histerija ponovno znanstveno zanimljiva, ima tu i neke vrste zahvalnosti Freudu i sljedbenicima na originalnom doprinosu shvaćanja histerije te postavljanju temelja psihoanalizi. Ali, nema isključivosti i zatvaranja u svoje dvorište. Bačena je rukavica i drugim psihoterapijskim, psihijatrijskim, neuroznanstvenim, društvenim, umjetničkim pristupima ovoj temi, sa željom da se histerija pokuša „objasniti“ bolje ili barem drugačije. Također je značajno za knjigu da izlazi iz područja kliničke prakse i histeriju pozicionira kao puno širi fenomen (društveni, politički, umjetnički). To je čini štivom koje će rado čitati i drugi, a ne samo stručnjaci za mentalno zdravlje. I nakraju priznanje za ustrajanost, sada već možemo reći, zagrebačkom timu za personologiju i poremećaje ličnosti, koji neformalno djeluje pri istoimenom Zavodu Klinike za psihijatriju KBC Zagreb.

Vođa tima i voditelj Zavoda izv. prof. dr. sc. Darko Marčinko okupio je istomišljenike i zanesenjake koji već 4. godinu zaredom „rade“ 7. stručni skup i izdaju isto toliko knjiga. Bilo da se radi o poremećajima ličnosti, poremećajima hranjenja, narcizmu, žalovanju, psihoanalitičkom pristupu komunikaciji ili nasilju i dijalogu, ovi ljudi uporno stvaraju i promiču ideju psihoterapije na znanstveni, a opet praktičan i pristupačan način. Svaka od knjiga predstavlja malu monografiju.

Prof. dr. sc. Dražen Begić

povećaj sliku

Neki ljudi govore riječima, neki tijelom – uspješan liječnik sluša i promatra i jedno i drugo. Histerija, možda jedan od najčešće korištenih termina u psihijatriji, u uporabi je više od 2000 godina, označava bolesti s tjelesnim simptomima koje se mogu objasniti psihološkim, a ne organskim faktorima. Originalni naziv histerija isključen je iz današnjih medicinskih dijagnostičkih priručnika te je „raseljen“ u brojne dijagnostičke kategorije poput somatizacijskog poremećaja, konzervativnog poremećaja te histrioničkog poremećaja ličnosti. Histerija može oponašati gotovo svaku tjelesnu bolest te je stoga zanimljiva i stručnjacima koji se bave tjelesnim bolestima. 

Knjiga se sastoji od sedam poglavlja u kojima autori iz različitih perspektiva (etiološke, povijesne, umjetničke, terapijske) rasvjetljuju problem histerije, odnosno ispreplitanja psiholoških i tjelesnih reprezentacija. Obilje referencija koje su navedene na kraju svakog poglavlja jamče čitatelju detaljan, sveobuhvatan i prosječan prikaz ove kompleksne problematike. Ova knjiga, možda više od svih dosadašnjih, predstavlja integraciju psihološke i somatske medicine jer nas glavna tema ove knjige uči da čovjek nije samo duša, ni tijelo, nego oboje istovremeno. U tom smislu knjiga predstavlja vrijedno štivo ne samo za stručnjake koji se bave psihološkim temama, nego i za ostale specijaliste. Knjiga nam pruža mnogo informacija, od teorijskih koncepata, pa do praktičnih savjeta koje možemo primijeniti u svakodnevnom životu i biti korisno pomagalo i potpora cjeloživotnom učenju liječnika i srodnih pomagačkih struka.

Doc. dr. sc. Bjanka Vuksan Ćusa