Ebola je rijetka, ozbiljna i često smrtonosna bolest koju uzrokuje virus ebole. Prenosi se izravnim kontaktom s krvlju ili drugim tjelesnim tekućinama zaraženih osoba, bilo živih ili preminulih. U to je uključen i nezaštićen spolni odnos s pacijentima, kod kojih je virusna nukleinska kiselina detektirana i do 193 dana nakon njihovog potpunog oporavka od bolesti.
Izbijanje ebole koje je u Demokratskoj Republici Kongo započelo 2018. godine je gotovo.
Dva lijeka (protutijela) za ebolu poboljšali su preživljavanje među pacijentima u Demokratskoj Republici Kongo.
Rizik od izlaganja virusu ebole izrazito je malen. Na stranicama HZJZ-a objavljene su preventivne mjere za smanjivanje rizika od zaraze te savjeti osobama koje putuju ili se vraćaju iz Gvineje, Liberije ili Sijera Leonea.
Zapadna Afrika se suočila s dosada najvećom i najkompleksnijom epidemijom ebole. Virus ebole pripada porodici Filoviridae, prvi se put pojavio 1976., a danas poznajemo pet vrsta virusa (Bundibugy, Sudan, Tai Forest, Ziare i Reston koji se endemski pojavljuje u dijelovima jugoistočne Azije).
Prvo cjepivo koje se temelji na virusnom soju koji uzrokuje trenutačnu epidemiju ebole dalo je dobre rezultate u početnim ispitivanjima, objavljeno je u časopisu The Lancet.
Pokazna vježba pripravnosti zbrinjavanja putnika za kojeg se sumnja da je zaražen virusom ebole održana je u zagrebačkoj zračnoj luci Pleso kako bi se provjerilo jesu li sve službe spremne da bi se u slučaju potrebe izbjegao i najmanji rizik od širenja zaraze. Inicijator i organizator vježbe bilo je Ministarstvo zdravlja, a vježbu je vodio Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Mjere dezinfekcije kod ebole i ostalih karantenskih bolesti moraju se strogo primjenjivati prema prethodno izrađenim standardnim operativnim procedurama. Pored dezinficijensa, ključne mjere zaštite uključuju i osobnu zaštitnu opremu koja se sastoji od: rukavica, ogrtača, maske, navlaka za cipele, zaštitnih naočala ili maske, a pri liječenju teških bolesnika s jakim hemoragijama, ...
U tekstu su opisane osnovne značajke virusnih hemoragijskih vrućica, opasnih karantenskih bolesti s posebnim naglaskom na ebolu i prijeteću epidemiju.
Virusne hemoragijske vrućice (VHV) su akutne febrilne bolesti karakterizirane malaksalošću, mijalgijom i slabošću uz dominaciju općeg poremećaja vaskularne permeabilnosti. Krvarenja se javljaju često, osobito u teškim kliničkim oblicima, najčešće su difuzna i više su odraz generaliziranog vaskularnog oštećenja nego po život opasnog gubitka tekućine.
