x
x

Epidemija ebole: izazov javnom zdravstvu i/li suvremenoj bioetici?

  11.05.2015.

Zapadna Afrika se suočila s dosada najvećom i najkompleksnijom epidemijom ebole. Virus ebole pripada porodici Filoviridae, prvi se put pojavio 1976., a danas poznajemo pet vrsta virusa (Bundibugy, Sudan, Tai Forest, Ziare i Reston koji se endemski pojavljuje u dijelovima jugoistočne Azije).

Epidemija ebole: izazov javnom zdravstvu i/li suvremenoj bioetici?
Cilj rada objavljenog u Hrvatskom časopisu za javno zdravstvo jest sagledati primjenu eksperimentalnog lijeka u kontekstu javnozdravstvenih načela, uzimajući pritom u obzir moguće (bio)etičke implikacije - dostupnost lijeka, pravednost, dobročinstvo vs. neškodljivost, sukob etičkih načela javnog zdravstva i bioetike itd.

U slučaju epidemije ebole u Gvineji (prosinac 2013.), potom zabilježene u Liberiji, Senegalu, Sierra Leoneu i Nigeriji, dokazano je da virus pripada vrsti Zaire. Smrtnost ebolavirusne infekcije varira od 30 % do čak 90 %. Sukladno podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti na dan 14.11.2014. broj oboljelih iznosio je 14.413, broj umrlih 5177 dok je broj laboratorijski potvrđenih slučajeva bio 8920.

Za ebolavirusne infekcije nekoliko je lijekova u eksperimentalnoj fazi istraživanja. Zbog opsežne epidemije Svjetska zdravstvena organizacija je 11. kolovoza 2014. okupila tim od 12 stručnjaka s ciljem rasprave i donošenja zaključaka o etičkim aspektima primjene eksperimentalnih lijekova kod osoba izloženih virusu (prvenstveno zdravstveno osoblje), osoba u direktnom kontaktu s oboljelima, trudnicama i djeci, te uopće oboljelima od ebolavirusne infekcije. Riječ je o ZMapp-u, lijeku koji je pokazao učinkovitost na eksperimentalnom animalnom modelu (18 rezus-majmuna, učinak 100 %), sa zasad nepredvidljivim učinkom na ljude.

Konačan je zaključak rasprave bio stavljanje u primjenu eksperimentalnog lijeka, procjenjujući pri tome mogući korisni učinak lijeka važnijim od mogućih zdravstvenih rizika. Cilj ovog rada jest sagledati primjenu eksperimentalnog lijeka u kontekstu javnozdravstvenih načela, uzimajući pritom u obzir moguće (bio)etičke implikacije (dostupnost lijeka, pravednost, dobročinstvo vs. neškodljivost, sukob etičkih načela javnog zdravstva i bioetike itd.).

Vanja Vasiljev Marchesi, Iva Rinčić, Lovorka Bilajac, Amir Muzur