Biološki učinci stresa
Danas je definicija stresa nejasna, iako bi ispravno bilo uzrok nazivati stresorom, a njegovu fiziološku posljedicu stresom, ili distresom, ili odgovorom na stres.
Danas je definicija stresa nejasna, iako bi ispravno bilo uzrok nazivati stresorom, a njegovu fiziološku posljedicu stresom, ili distresom, ili odgovorom na stres.
Okrugli stol Evolucija mozga održat će se u srijedu 18. ožujka 2020. od 16.00 do 18.00 sati u Preporodnoj dvorani HAZU, Opatička 16 u Zagrebu.
Predstavljamo Vam novu knjigu Neuropsihoanaliza mozak – um i psihoterapija, autora Mirka Čorlukića u izdanju Medicinske naklade.
Sustav zrcalnih neurona u ljudskom mozgu se aktivira kad izvodimo neku cilju usmjerenu aktivnost ili kad gledamo kako netko drugi obavlja takvu aktivnost. Ti neuroni su važni i za planiranje aktivnosti i za razumijevanje motiva i namjera u aktivnostima drugih osoba.
Suvremena neuroznanost učenja i pamćenja tumači kako se pamćenje oblikuje, organizira, konsolidira i može prizvati. Istraživanje neurobiološke osnove različitih oblika pamćenja zahtijeva multidisciplinarni pristup na više razina: od sinaptičko-molekularne i stanične, do neuronskih mreža i pojedinih specijaliziranih kortikalnih neuronskih krugova u kognitivnom, socijalnom, ...
Fokusiranje na rezilijenciju, a ne samo na patofi ziologiju bolesti, predstavlja pomak u paradigmi bazičnih i kliničkih neuroznanosti te ima veliki potencijal za razvoj novih prediktivnih, preventivnih i terapeutskih strategija.
U povijesti je psihijatrije i konceptualizacije psihičkih funkcija i poremećaja, ideja o ulozi krvi, kao dio šire humoralne teorije svih (somatskih i psihičkih) funkcija, igrala značajnu ulogu još od antičkih vremena. Uz brojne izmjene, ta je teorija o odlučujućoj ulozi tjelesnih tekućina bila prisutna i često dominantna do 19. stoljeća, da bi napretkom istraživanja tjelesnih sustava ...
Primjena matičnih stanica u istraživanju hipoksijsko-ishemijskog oštećenja živčanog tkiva
Inovativni multidisciplinarni pristup istraživanju hipoksijsko-ishemijskih ozljeda mozga
Veličina ljudskog mozga značajno nadmašuje vrijednosti koje se mogu predvidjeti veličinom tijela čovjeka. Iako mozak čini samo oko 2% težine suvremenog čovjeka, koristi 20% ukupne potrošnje kisika i 25% ukupne potrošnje glukoze.
