KOPB i kardiovaskularne bolesti

Vrlo često suočeni smo sa činjenicom da bolesnici s KOPBom ujedno boluju od različitih kardiovaskularnih bolesti kao i da imaju povećan rizik od razvoja različitih kardiovaskularnih bolesti što zbog zajedničkih faktora rizika osobito pušenja nije neočekivano. Najčešće kardiovaskularne bolesti u bolesnika s KOPBom su srčano zatajenje, zatim aritmije, koronarna bolest te cerebrovaskularni inzult

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je bolest kroničnog tipa koju karakterizira bronhoopstrukcija koja nije potpuno reverzibilna. Bolest obično napreduje s vremenom i povezana je s kroničnom upalom u plućnom tkivu koja nastaje zbog ekspozicije štetnim česticama ili plinovima, a najčešće zbog udisanja nikotinskog dima. (1)
Bolest se obično javlja u srednjoj do starijoj životnoj dobi.
Liječenje kronične opstruktivne bolesti predstavlja poseban izazov za kliničara obzirom na kroničnu prirodu same bolesti ali i na brojne komorbiditete u bolesnika s KOPBom. (2)
Vrlo često suočeni smo sa činjenicom da bolesnici s KOPBom ujedno boluju od različitih kardiovaskularnih bolesti kao i da imaju povećan rizik od razvoja različitih kardiovaskularnih bolesti što zbog zajedničkih faktora rizika osobito pušenja nije neočekivano. Najčešće kardiovaskularne bolesti u bolesnika s KOPBom su srčano zatajenje, zatim aritmije, koronarna bolest te cerebrovaskularni inzult (3).
Također treba naglasiti da su vodeći uzroci smrti u bolesika s KOPBom nakon osnovne bolesti, kardiovaskularne bolesti i to srčano popuštanje, infarkt miokarda, cerebrovaskularni insult i nagla smrt (4). Stoga je adekvatno liječenje kardiovaskularnih bolesti od izuzetne važnosti kod bolesnika s KOPBom.

Liječenje kardiovaskularnih bolesti u bolesnika s KOPBom

Jedna od osnovnih skupina lijekova u liječenju navedenih kardiovaskularnih bolesti su beta blokatori koje, unatoč dokazanoj učinkovitosti u liječenju arterijske hipertenzije, srčanog popuštanja te ishemijske bolesti srca mnogi liječnici s oklijevanjem uvode u terapiju u navedenim indikacijama kod bolesnika s KOPBa.

Beta blokatori

Osnovni mehanizam kardioselektivnih betablokatora zasniva se na blokadi beta1 receptora uz izbjegavanje beta2 adrenoreceptora, a postoje dokazi da kardioselektivni betablokatori ne dovode do povećanja učestalosti egzacerbacija KOPBa, redukcije plućne funkcije kao ni pogoršanja kvalitete života bolesnika s KOPBom.

Obzirom da zbog osnovnog mehanizma djelovanja beta blokatori mogu uzrokovati pojavu bronhospazma ova se skupina lijekova zbog navedenog rizika ne koristi kod bolesnika s astmom, a isti oprez se primjenjuje i na bolesnike s KOPBom. S druge strane zbog samog mehanizma djelovanja smatra se da se blokadom beta adrenergičkih receptora negativno utječe i na učinak beta adrenergičkih bronhodilatatora.
Osnovni mehanizam kardioselektivnih betablokatora zasniva se na blokadi beta1 receptora uz izbjegavanje beta2 adrenoreceptora.
Dokazi o redukciji forsiranog ekspiratornog volumena u 1. sekundi FEV1, povećanoj hiperreaktivnosti dišnih puteva i inhibicija odgovora na terapiju bronhodilatatorima povezuje se sa neselektivnim betablokatorima te s korištenjem vrlo visokih doza selektivnih beta blokatora.

S druge strane postoje dokazi da kardioselektivni betablokatori ne dovode do povećanja učestalosti egzacerbacija KOPBa, redukcije plućne funkcije kao ni pogoršanja kvalitete života bolesnika s KOPBom (5,6,7,8,9.).
Niz studija ukazuje da korištenje beta blokatora u bolesnika s KOPBom smanjuje mortalitet i broj egzacerbacija bolesti vjerojatno kao rezultat dvojnog kardiopulmonalnog protektivnog svojstva te utjecaja na oksidativni stres (10).
Pozitivni utjecaj beta blokatora kod bolesnika s KOPBom moguće je i širi jer recentni podaci kliničkih ispitivanja sugeriraju da beta blokatori mogu utjecati na poboljšanje preživljenja te na smanjenje stope egzacerbacija i kod KOPB bolesnika bez kardiovaskularne bolesti. U posljednjih nekoliko godina sve vise kliničkih ispitivanja povezuje upotrebu beta blokatora sa boljim preživljenjem bolesnika s KOPBom i to ne isključivo zbog poboljšanja kardiovaskularnog rizika. U retrospektivnom kohortnom ispitivanju Shorta i suradnika evidentirano je da beta blokatori (pretežno kardioselektivni) mogu dovesti do smanjenja smrtnosti, progresije bolesti te snižavajnja stope hospitalizacije u bolesnika s KOPBom, uz prednosti koje se pripisuju smanjenju kardiovaskularnog rizika. (11)
Jedan od mogućih mehanizama djelovanja je up-regulacija beta2 adrenoreceptora zbog kronične beta blokade i posljedičnog boljeg odgovora na terapiju beta agonistima. Efekt up regulacije spominje se i kod neselektivnih ali i kod kardioselektivnih beta blokatora.
Rizik od bronhospazma je u navedenim ispitivanjima registriran u razumnoj mjeri odnosno značajno je niži od ukupnog pozitivnog učinka liječenja beta blokatorima.
Za zaključiti je da ne treba zanemariti pozitivan učinak beta blokatora u liječenju bolesnika s KOPBom i kardiovaskularnim bolestima jer se radi o skupini lijekova koji mogu značajno utjecati na sveukupni ishod liječenja uz napomenu da je izborom kardioselektivnih beta blokatora rizik od eventualnih nuspojava manji od dobivene koristi u liječenju.

Literatura

1. (GOLD (Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Disease)
2. (Crisafulli E, Costi S, Luppi F, Cirelli G, Cilione C, Coletti O, Fabbri LM, Clini EM. Role of comorbidities in a cohort of patients with COPD undergoing pulmonary rehabilitation. Thorax. 2008 Jun;63(6):487-92. Epub 2008 Jan 18.)
3. (Finkelstein J, Cha E, Scharf SM. Chronic obstructive pulmonary disease as an independent risk factor for cardiovascular morbidity. Int J Chron Obstruct Pulmon Dis. 2009;4:337-49. Epub 2009 Sep 24.).
4. (McGarvey LP, John M, Anderson JA, Zvarich M, Wise RA; TORCH Clinical Endpoint Committee.: Ascertainment of cause-specific mortality in COPD: operations of the TORCH Clinical Endpoint Committee. Thorax. 2007 May;62(5):411-5. Epub 2007 Feb 20.)
5. (Chang CL, Mills GD, McLachlan JD, Karalus NC, Hancox RJ. Cardio- selective and non-selective beta-blockers in chronic obstructive pulmonary disease: effects on bronchodilator response and exercise. Intern Med J 2010;40:193-200.;
6. Van der Woude HJ, Zaagsma J, Postma DS, Winter TH, van Hulst M, Aalbers R. Detrimental effects of beta-blockers in COPD: a concern for nonselective beta-blockers. Chest 2005;127:818-24.;
7. Salpeter SR, Ormiston TM, Salpeter EE, Poole PJ, Cates CJ. Cardioselective beta-blockers for chronic obstructive pulmonary disease: a meta-analysis. Respir Med 2003;97:1094-101.;
8. Van Gestel YR, Hoeks SE, Sin DD, Stam H, Mertens FW, Bax JJ, et al. Beta-blockers and health-related quality of life in patients with peripheral arterial disease and COPD. Int J Chron Obstruct Pulmon Dis 2009;4:177-83.;
9. Salpeter S, Ormiston T, Salpeter E. Cardioselective beta-blockers for chronic obstructive pulmonary disease. Cochrane Database Syst Rev 2005:4:CD003566.)
10. (Rutten FH, Zuithoff NP, Hak E, Grobbee DE, Hoes AW. Beta-blockers may reduce mortality and risk of exacerbations in patients with chronic obstructive pulmonary disease. Arch Intern Med 2010;170:880-7.).
11. Short PM, Lipworth SI, Elder DH, Schembri S, Lipworth BJ. Effect of beta blockers in treatment of chronic obstructive pulmonary disease: a retrospective cohort study. BMJ. 2011 May 10;342:d2549. doi: 10.1136/bmj.d2549.