Iako je koronarna angiografija i dalje rutinska metoda za otkrivanje bolesti koronarnih arterija, ona nije dovoljno osjetljiva za svrhu probira. Ovo je posebice čest slučaj u prvoj godini nakon presađivanja kada se difuzne i koncentrične vaskularne promjene mogu s lakoćom otkriti samo uz pomoć intravaskularnog ultrazvuka. S obzirom da se vaskulopatija teško liječi, treba se primarno posvetiti ranoj prevenciji i dijagnostici. Zbog difuznih vaskularnih promjena, revaskularizacija se može provesti samo kod malog broja pacijenata koji imaju zadovoljavajuću anatomiju srca.

Perkutanoj koronarnoj intervenciji daje se prednost u odnosu na kiruršku revaskularizaciju jer ona dovodi do boljih akutnih rezultata i preživljenja pacijenata. Također, stentovima koje izlučuju lijek daje se prednost u odnosu na metalne stentove iako nisu dokazane njihove dugoročne prednosti kod liječenja ponovnog suženja unutar ugrađenog stenta. Prognoza uznapredovale vaskulopatije nepovoljna je te je jedini učinkovit način liječenja presađivanje srca.

Članak objavljen u CMJ-u daje pregled dostupnog znanja o patogenezi, dijagnozi, liječenju i prognozi vaskulopatije srčanog alografta. 

Boško Skorić, Maja Čikeš, Jana Ljubas Maček, Željko Baričević, Ivan Škorak, Hrvoje Gašparović, Bojan Biočina, Davor Miličić