Uvod

Nedonošenost predstavlja veliki javnozdravstveni problem s dobro ustanovljenim visokim rizikom za neželjene medicinske i razvojne ishode u preživjelih. Ti loši ishodi mogu biti posredovani povećanim rizikom za poremećen razvoj mozga koji je povezan s nedonošenosti, a što uključuje smanjenje volumena sive tvari, bijele tvari i to posebno u regijama kao što su hipokampus i korpus kalozum. Ove regionalne promjene nađene u novorođenačkom periodu dokazano perzistiraju do školske dobi, adolescencije i odrasle dobi, posebice u onih koji su rođeni prije 34. tjedna gestacije. Globalno i regionalno smanjenje volumena sive i bijele tvari čak je nađeno i u školskoj dobi nedonošene djece za koju se smatralo da imaju niski rizik od neurorazvojnih deficita na temelju gestacijske dobi i nedostatka medicinskih komplikacija.

Iako kasna nedonoščad čini 70% sve nedonoščadi, većina studija koje su proučavale promjene volumena mozga ograničene su na vrlo ranu nedonoščad. Zna se da i kasna nedonoščad može biti pod rizikom poremećenog razvoja mozga. Vrlo je važna činjenica da se značajan razvoj mozga koji dešava od 34. do 40. tjedna gestacije. Zna se da mozak u 34. tjednu teži samo 65% težine koju postiže u punom terminu te da također ima u 34. tjednu ima duplo manji volumen korteksa od onoga u terminu. S obzirom na visoku prevalenciju kasne nedonošenosti, postoji velika potreba za detaljnijim istraživanjem strukturalnih promjena mozga u ovoj populaciji, kao i posljedica tih promjena, uključujući i moguće psihijatrijske promjene među kojima i anksiozonost. 

Studija o kasnoj nedonoščadi

Cilj istraživanja

Autori sa Washingtonskog medicinskog fakulteta željeli su stoga ispitali da li u djece koja su rođena kao kasna nedonoščad (od početka 34. tj. gestacije do kraja 36. tj), za razliku od djece rođene u punom terminu (od početka 40. tj. gestacije do kraja 41. tj.) postoji razlika u volumenu korteksa, hipokampusa, korpusa kalozuma ili amigdala te da li su te razlike povezane sa simptomima anksiozonosti u školskoj dobi.

Sudionici i metode

Podatke za studiju dobili su iz velike 10-godišnje longitudinalne studije o predškolskoj depresiji. U konačnu analizu su uključili su 21 dijete koje je rođeno kao kasno nedonošče i 87 djece koja su rođena u punom terminu. Svoj je djeci snimljena magnetska rezonancija (MR) mozga u školskoj dobi. Na MR snimkama mjereni su volumen mozga te površina i debljina korteksa. Godišnjim strukturiranim dijagnostičkim intervjuom, koji je provođen od predškolske dobi do nakon snimanja MR-a mozga, praćeni su simptomi anksioznosti. 

Rezultati

Rezultati su pokazali da djeca koja su rođena kao kasna nedonoščad imaju manji postotak ukupnog volumena sive tvari mozga te regionalno desnog parijetalnog i desnog temporalnog režnja. Nisu nađene razlike u volumenima ili kortikalnoj debljini hipokampusa, amigdala niti korpusa kalozuma. Djeca rođena kao kasna nedonoščad također su imala relativno smanjenje kortikalne površine desnog parijetalnog režnja. Na svim intervjuima djeca rođena kao kasna nedonoščad imala su više simptoma anksiozonosti. Odnos između kasne nedonošenosti i anksiozonosti u školskoj dobi bio je posredovan relativnim smanjenjem volumena desnog temporalnog režnja. 

Zaključak

Kasna nedonoščad, koja čini 70% sve nedonoščadi, pod povećanim je rizikom za poremećen razvoj mozga, posebno desnog temporalnog i parijetalnog korteksa. Promjene u kortikalnom volumenu desnog temporalnog mozga mogle bi bili u pozadini povećane stope simptoma anksioznosti među ovom djecom. Rezultati ove studije upućuju na to da rođenje u periodu od početka 34. do kraja 36. tjedna gestacije može poremetiti razvoj korteksa u temporalnoj i parijetalnoj regiji te da te promjene na desnoj strani mogu perzistirati do u školsku dob povećavajući rizik za simptome anksioznosti.