x
x

Dan otvorenih vrata: Hrvatski dan šećerne bolesti, 12. svibnja

  11.05.2023.

U petak, 12. svibnja 2023. godine u NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“ u prostorijama Službe za javno zdravstvo (1. kat, soba 113), održavanjem Dana otvorenih vrata od 9.00 do 12.00 sati obilježit će se Hrvatski dan šećerne bolesti.

Dan otvorenih vrata: Hrvatski dan šećerne bolesti, 12. svibnja

Obilježavanjem Hrvatskog dana šećerne bolesti želimo staviti naglasak na utjecaj prehrane i tjelesne aktivnosti na prevenciju, tijek i liječenje šećerne bolesti. 

Na Dan otvorenih vrata građani će moći obaviti osnovne preventivne pretrage, a to su: razina GUK-a (glukoze u krvi), mjerenje krvnog tlaka, analiza tjelesne mase te liječničko, nutricionističko i kineziološko savjetovanje.

Hrvatski dan šećerne bolesti posvećen je svim oboljelima, njihovim obiteljima, te zdravstvenim i nezdravstvenim djelatnicima koji su direktno i indirektno uključeni u proces liječenja ove kronične bolesti, ali i svima onima koji promjenom svojih stilova života mogu utjecati na to da šećernu bolest izbjegnu ili je barem odgode neko vrijeme, a u slučaju da se je ipak razvila, na vrijeme otkriju.

Šećerna bolest tipa 1 se ne može prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici. Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno. Nezdrava prehrana je također jedan od ključnih rizičnih čimbenika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja.

Simptomi i znakovi koji mogu upućivati na prisutnost šećerne bolesti (simptomi povišenih razina šećera u krvi, hiperglikemije) su:

  • pojačano žeđanje;
  • učestalo mokrenje;
  • pojačana glad;
  • umor;
  • zamućen vid;
  • usporeno cijeljenje rana:
  • smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima.

U Republici Hrvatskoj je, prema Izvješću Registra osoba s dijabetesom (Crodiab registar) i podacima iz 2021. godine, registrirano 327.785 osoba s dijagnozom šećerne bolesti (E10-E14). Prema podacima Crodiab registra, regulacija glikemije je bila dobra (HbA1c <6,5%) u svega 32,45% registriranih osoba s dijabetesom, a broj bolesnika u registru kontinuirano raste od 2000. godine.