x
x

Svjetski dan kralježnice, 16. listopada 2025.

  16.10.2025.

Svjetski dan kralježnice, koji se i ove godine obilježava 16. listopada, naglašava važnost zdravlja kralježnice u cjelokupnom zdravlju i dobrobiti pojedinca. U 2025. godini, s rastućim izazovima modernog načina života poruka je jasnija no ikad, prevencija i aktivna briga su temelj za očuvanje zdravlja kralježnice kroz cijeli životni vijek.

Svjetski dan kralježnice, 16. listopada 2025.

Ciljevi Svjetskog dana kralježnice su:

  • Educirati javnost o važnosti zdravlja kralježnice i usvajanja zdravih životnih navika.
  • Promovirati tjelesnu aktivnost i ispravno držanje kao ključne elemente prevencije.
  • Istaknuti probleme dostupnosti kvalitetnog liječenja i rehabilitacije za osobe s bolestima kralježnice.
  • Poticati multidisciplinarni pristup u prevenciji i liječenju, uključujući suradnju liječnika, fizioterapeuta i drugih stručnjaka. 

Poremećaji i bolesti kralježnice globalni su javnozdravstveni problem koji pogađa stotine milijuna ljudi, značajno utječući na njihovu radnu sposobnost i kvalitetu života. Križobolja se i dalje ističe kao jedan od najučestalijih zdravstvenih problema suvremenog doba. Procjenjuje se da će se oko 80 % globalne populacije barem jednom u životu susresti s bolovima u donjem dijelu leđa, potvrđujući status križobolje kao vodećeg uzroka izostanaka s posla i jednog od najvećih socijalno - medicinskih i ekonomskih opterećenja za zdravstvene sustave diljem Europe i svijeta.

Anatomija i uzroci problema

Kralježnica je složen i vitalan anatomski sklop koji čini 7 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 križnih (sraslih u križnu kost) te 4 do 5 trtičnih kralježaka (sraslih u trtičnu kost). S međukralješničkim diskovima, mišićima, živcima i ligamentima, ona je glavni potporni stup tijela, omogućuje uspravan stav i štiti leđnu moždinu.

Pojedini dijelovi kralješnice (vratni, prsni i slabinski) imaju različiti opseg pokretljivosti te su vratni izuzetno pokretljivi, a prsni vrlo slabo pokretni. Do degenerativnih promjena najčešće dolazi na prijelazu između jednog dijela kralješnice u drugi. Kod križobolje bol može nastati u prsno - slabinskom prijelazu, u samom slabinskom dijelu, a najčešće na slabinsko - križnom prijelazu između vrlo pokretnog i opterećenog zadnjeg slabinskog kralješka i vrlo slabo pokretne križne kosti. Bolesti kralježnice s pravom se nazivaju bolestima modernog čovjeka. Dominantno sjedilački način života u školi, na radnom mjestu i u prijevozu, uz manjak ciljane tjelesne aktivnosti, doveo je do epidemije problema s kralježnicom.

Bol u leđima pogađa osam od deset osoba tijekom života, a dijeli se na:

  • Akutnu križobolju: traje kraće od šest tjedana.
  • Subakutnu križobolju: traje od šest do 12 tjedana.
  • Kroničnu križobolju: traje duže od 12 tjedana i razvija se kod 10 do 20 % oboljelih.

Glavni uzroci problema s kralježnicom su dugotrajno sjedenje, manjak tjelesne aktivnosti, prekomjerna tjelesna težina, teški fizički rad, ali i urođene anomalije (poput skolioze i kifoze), ravna stopala te nošenje neadekvatne obuće.

Mišićno - koštane bolesti predstavljaju značajan financijski teret za društvo zbog dugotrajnog liječenja i čestih bolovanja. Ulaganje u prevenciju i javnozdravstvene programe koji potiču usvajanje zdravih životnih stilova ostaje dugoročno najisplativije rješenje za zdraviju i produktivniju budućnost.