Izvješće je predstavljeno na događaju koji su zajednički organizirali WHO, Bloomberg Philanthropies i organizacija Resolve to Save Lives, tijekom 80. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda. Posebno zabrinjava podatak da samo 28% zemalja s niskim prihodima ima opću dostupnost svih lijekova koje WHO preporučuje za liječenje hipertenzije.

Ogroman zdravstveni i ekonomski teret

Hipertenzija je vodeći uzrok srčanog i moždanog udara, kronične bubrežne bolesti i demencije. Bez hitne akcije, milijuni ljudi će nastaviti umirati prerano, dok će zemlje trpjeti sve veće ekonomske gubitke. Procjenjuje se da će od 2011. do 2025. godine kardiovaskularne bolesti – uključujući hipertenziju – koštati zemlje s niskim i srednjim prihodima oko 3,7 bilijuna američkih dolara, što je oko 2% njihovog ukupnog BDP-a.

„Svaki sat izgubi se više od 1000 života zbog moždanih i srčanih udara uzrokovanih visokim krvnim tlakom, a većina tih smrti je sprječiva“, upozorio je dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, glavni direktor WHO-a. Dodao je da zemlje već imaju alate za promjenu ove statistike – potrebna je politička volja, ulaganja i reforme koje će kontrolu hipertenzije ugraditi u zdravstvene sustave.

Ključne prepreke i nejednakosti

Analiza podataka iz 195 zemalja pokazuje da čak 99 zemalja ima nacionalne stope kontrole hipertenzije ispod 20%. Većina pogođenih osoba živi u zemljama s niskim i srednjim prihodima, gdje zdravstveni sustavi pate od nedostatka resursa.

Izvješće ističe niz prepreka: slabe politike promocije zdravlja, ograničen pristup validiranim uređajima za mjerenje tlaka, nedostatak standardiziranih protokola liječenja, nepouzdani lanci opskrbe, skupi lijekovi, nedovoljna financijska zaštita pacijenata i nedostatni informacijski sustavi za praćenje trendova.

Lijekovi – dostupni, ali nedostupni

Lijekovi za snižavanje krvnog tlaka spadaju među najisplativije javnozdravstvene intervencije, no dostupnost je i dalje ograničena. Samo 7 od 25 zemalja s niskim prihodima izvještava o općoj dostupnosti svih preporučenih lijekova, dok je taj postotak u zemljama s visokim prihodima čak 93%.

„Sigurni, učinkoviti i jeftini lijekovi postoje, ali previše ljudi ih ne može dobiti“, upozorio je dr. Tom Frieden, predsjednik organizacije Resolve to Save Lives. Poboljšanje dostupnosti lijekova moglo bi spasiti milijune života i uštedjeti milijarde dolara godišnje.

Primjeri uspjeha

Unatoč izazovima, neke zemlje pokazuju da je napredak moguć:

• Bangladeš je povećao kontrolu hipertenzije s 15% na 56% u nekim regijama između 2019. i 2025. godine, integrirajući liječenje u osnovne zdravstvene usluge.
• Filipini su uspješno primijenili WHO-ov tehnički paket HEARTS na razini zajednice.
• Južna Koreja je reformirala zdravstveni sustav, smanjila troškove lijekova i ograničila naknade za pacijente, postigavši stopu kontrole krvnog tlaka od 59% u 2022. godini.

WHO poziva sve zemlje da uključe kontrolu hipertenzije u reforme univerzalne zdravstvene zaštite, jer provedba preporučenih mjera može spriječiti milijune prerano izgubljenih života i smanjiti društveni i ekonomski teret ove tihe prijetnje.