Prema podacima prikupljenima od više od 70.000 odraslih korisnika FDA-validiranog uređaja za kućnu dijagnostiku OSA, osobe s barem blagim oblikom bolesti imale su 18% veću vjerojatnost da će tijekom subote doživjeti umjeren do težak oblik OSA u usporedbi s danima sredinom tjedna. Učinak je bio izraženiji kod muškaraca i mlađih osoba, što se poklapa s većom učestalošću konzumacije alkohola i pušenja u tim skupinama.

Zanimljivo je da je vikend “nadoknada sna” od 45 minuta ili više bila povezana s 47% većim rizikom za pogoršanje simptoma, dok je pomak u rasporedu spavanja od barem jednog sata (tzv. “social jetlag”) nosio 38% veći rizik. U prosjeku, indeks apneja-hipopneja (AHI) bio je 6% viši vikendom, što znači oko 0.8 dodatnih epizoda apneje po satu sna.

Studija, objavljena u časopisu American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine, upozorava da se većina dijagnostičkih testiranja provodi tijekom tjedna, čime se zanemaruje vikend efekt. Time se potencijalno propušta točna dijagnoza kod čak 20% pacijenata, što može imati ozbiljne posljedice za zdravlje, uključujući povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, depresije i nesreća.

Autori ističu da bi se uvođenjem višednevnog praćenja simptoma mogla poboljšati točnost dijagnoze i učinkovitost terapije, posebno u kontekstu adherencije na CPAP terapiju, koja se često smanjuje vikendom. Iako studija ima ograničenja – poput nedostatka podataka o alkoholu, pušenju i komorbiditetima – njezini rezultati otvaraju vrata za daljnja istraživanja bioloških mehanizama koji stoje iza vikend pogoršanja OSA.

Zaključno, “social apnea” nije samo zanimljiv koncept, već potencijalno važan javnozdravstveni izazov koji zahtijeva prilagodbu dijagnostičkih i terapijskih pristupa u liječenju OSA.