Kako pozitivni mislioci doživljavaju svijet drugačije
06.08.2025.
Nova neuroznanstvena studija otkriva da optimistični ljudi dijele slične obrasce moždane aktivnosti, osobito u načinu na koji razlikuju pozitivne i negativne događaje.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, pruža uvid u to kako način razmišljanja oblikuje našu percepciju stvarnosti – i potencijalno mentalno zdravlje.
Znanstvenici s Kobe sveučilišta u Japanu, predvođeni socijalnim psihologom i neuroznanstvenikom Kuniakijem Yanagisawom, koristili su funkcionalnu magnetsku rezonanciju (fMRI) kako bi pratili moždanu aktivnost 87 sudionika dok su zamišljali buduće događaje – pozitivne, neutralne i negativne. Nakon snimanja, sudionici su ispunili upitnik koji je mjerio razinu njihovog optimizma.
Rezultati su pokazali da optimisti imaju slične obrasce aktivnosti u medijalnom prefrontalnom korteksu (MPFC), dijelu mozga odgovornom za razmišljanje o budućnosti i obradu emocija. Nasuprot tome, pesimisti su pokazivali znatno raznolikije i individualnije obrasce moždane aktivnosti.
Najzanimljiviji nalaz bio je da optimisti ne samo da intenzivnije zamišljaju pozitivne događaje, već i negativne događaje obrađuju na apstraktniji način, stvarajući emocionalnu distancu. Ova sposobnost razlikovanja i emocionalnog upravljanja mogla bi biti ključna za razumijevanje otpornosti na stres i razvoj mentalnih poremećaja.
Znanstvenici ističu važnost ovih nalaza za istraživanje depresije. Budući da je optimizam obrnuto povezan s lošim mentalnim zdravljem, osobito depresijom, razumijevanje moždanih obrazaca optimista može pomoći u razvoju novih terapijskih pristupa.
Studija također otvara pitanje: je li poznata fraza “na istoj valnoj duljini” zapravo neurološka stvarnost? Prema autorima, sličnosti u moždanim obrascima optimista sugeriraju da način na koji interpretiramo svijet može biti duboko ukorijenjen u strukturi i funkciji našeg mozga.
Ovi nalazi ne samo da produbljuju naše razumijevanje optimizma, već i nude nove smjerove za istraživanje empatije, usamljenosti i drugih emocionalnih stanja. U vremenu kada mentalno zdravlje postaje sve važnija tema, ovakva istraživanja nude nadu da ćemo bolje razumjeti – i možda naučiti poticati – pozitivne obrasce razmišljanja.