Ove godine obilježava se istovremeno 10. godišnjica Svjetskog dana vještina mladih i 5. godišnjica UNESCO-ove Globalne akademije vještina. Kako Četvrta industrijska revolucija mijenja gospodarstva putem umjetne inteligencije (UI), tehničko i strukovno obrazovanje i osposobljavanje (TVET) moraju se razvijati kako bi mlade opremili vještinama spremnim za budućnost. UI mijenja način na koji živimo, učimo i radimo - ali također predstavlja ozbiljne rizike ako se ne provodi pravedno.

Umjetna inteligencija značajno i ubrzano utječe i mijenja tehničko i strukovno obrazovanje i osposobljavanje (TVET) putem:

• personalizacije učenja putem inteligentnih sustava podučavanja
• podržavanja učenja korištenjem virtualne stvarnosti (VR)
• pojednostavljivanjem certificiranja i savjetovanja s ciljem osposobljavanja i napredovanja u razvoju karijere
• modernizacijom nastavnih planova i programa te usklađivanjem podučavanja s potrebama tržišta rada

Važno je naglasiti kako bez sustavne reforme u obrazovanju, digitalni jaz će rasti, posebno za marginalizirane mlade. Prema UNESCO-ovom globalnom istraživanju manje od 10 % škola i fakulteta pruža formalne smjernice za osposobljavanje o umjetnoj inteligenciji.  Oko 450 milijuna mladih (7 od 10) ne mogu uspjeti na tržištu rada zbog nedostatka adekvatnih digitalnih vještina.  48% učenika i studenata ne smatra se adekvatno pripremljenim i osposobljenim za rad s UI. U zemljama s niskim primanjima 90 % adolescentica i mladih žena je „offline“ tj. nema mogućnost korištenja interneta.  Od svih stručnjaka u području umjetne inteligencije samo je 22 % žena. Samo 54% država posjeduje standarde za digitalne vještine, a čak 86% zaposlenika očekuje da UI i tehnologija obrade podataka unaprijede njihov posao do 2030. godine.

Iako umjetna inteligencija donosi prilike, ona također predstavlja velike izazove u TVET-u:

• pristranost i nejednakost - sustavi umjetne inteligencije mogu pojačati rodne i zemljopisne razlike
• nedostatna znanja i spremnost edukatora - mnogi učitelji nemaju povjerenja u korištenje alata umjetne inteligencije
• ograničena infrastruktura - većini TVET ustanova nedostaje kapaciteta za usvajanje naprednih alata umjetne inteligencije
• visoki troškovi – mnogim regijama nedostaju sredstva za proširenje učenja temeljenog na umjetnoj inteligenciji
• etička i pitanja privatnosti - oslanjanje umjetne inteligencije na podatke i nedostatak transparentnosti postavljaju kritična pitanja
• digitalne dezinformacije - umjetna inteligencija može pojačati govor mržnje, lažne vijesti i kibernetičke prijetnje ako se njome ne upravlja dobro
• nedovoljna zastupljenost – žene i marginalizirane skupine i dalje su značajno nedovoljno zastupljene u područjima umjetne inteligencije
• ljudska nepovezanost - prekomjerno oslanjanje na umjetnu inteligenciju riskira ugrožavanje bitnih ljudskih elemenata poput mentorstva i timskog rada

U Agendi za održivi razvoj 2030.,  vještine i poslovi za mlade zauzimaju istaknuto mjesto upravo kako bi podigli razinu svijesti o važnosti ulaganja u razvoj vještina mladih. Ciljevi za održivi razvoj  pozivaju na značajno povećanje broja mladih i odraslih s relevantnim vještinama (točka 4.4.). 

U Hrvatskoj mladi čine 15,8% ukupnog stanovništva, obuhvaćaju osobe od navršenih 15 do navršenih 30 godina života. Danas se svijet suočava s izazovima od kojih mnogi direktno utječu na mlade. Kvalitetu i brzinu uključivanja u svijet odraslih često određuju upravo društveno uvjetovane okolnosti.