Hrvatski muzej medicine i farmacije, prvi i zasad jedini muzej znanosti koji djeluje u sastavu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, osnovan je 2014., a počeo je s radom u ožujku 2015. Inicijalnu jezgru fundusa Muzeja činila je Zbirka za povijest medicine i farmacije iz Odsjeka za povijest medicinskih znanosti. Baština hrvatskog ljekarništva koja se čuva u zbirkama Hrvatskog muzeja medicine i farmacije potječe iz zbirke Instituta za povijest farmacije koji je 1951. godine utemeljio prof. dr. sc. Hrvoje Tartalja, mag. pharm. (1907. – 1990.), a 1960. integriran je u Institut za povijest nauka JAZU (danas Odsjek za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU).

Među ostalim, u muzejskoj zbirci sačuvano je osam portreta hrvatskih ljekarnika koje je u tehnici ulja na platnu koje je naslikao Hinko Brodjovin (1864. – 1941.), farmaceut, kolekcionar i slikar amater. Riječ je o portretima predstojnika Hrvatsko-slavonskoga zemaljskog ljekarničkog zbora Josipa Grahovca, Dragutina Jelineka, Antona Ernesta Katkića, Žige Ključeca, Otta Löschnera i Slavka Zimmermanna (dva portreta), uključujući i Brodjovinov autoportret. Zbirka sadrži i Portret ljekarnika Hinka Brodjovina, djelo istaknutoga hrvatskog slikara Milivoja Uzelca (1897. – 1977.) do sada nepoznato javnosti. Možemo pretpostaviti da je Brodjovin kao poznavatelj likovnih umjetnosti naručio svoj portret od Uzelca u razdoblju njegova boravka i rada u Zagrebu.

Hinko Brodjovin (1864. – 1941.) kupio je godine 1894. koncesiju zagrebačke ljekarne na Zrinjevcu. Na tržištu se pojavio sa svojim specijalitetom – glasovitom kremom BabyMira, koju je nazvao po svojoj kćeri. Bio je predstojnik Ljekarničkog zbora u razdoblju 1903. – 1908. godine. Početkom XX. stoljeća polazio je privatnu slikarsku školu Otona Ivekovića. Na izložbi Medović, Iveković i drugovi, postavljenoj u svibnju 1901. u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, Brodjovin se predstavio sa sedam radova. Prikupio je bogatu zbirku najvećih hrvatskih slikara XIX. i početka XX. stoljeća.