x
x

Prelogova zagrebačka škola organske kemije

  Dr. sc. Krunoslav Kovačević

  12.01.2023.

Zavod za organsku kemiju (ZOK) Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT) koji je ove godine obilježio svoju 100. obljetnicu, odigrao je nezamjenjivu ulogu u edukaciji vrhunskih organskih kemičara u svim razdobljima svojega djelovanja. Dolaskom Vladimira Preloga u Zavod, 1935. godine, područje organske sintetske kemije dobilo je poseban zamah.

Prelogova zagrebačka škola organske kemije

Prelog je okupio grupu diplomanada i doktoranada i započeo s njima intenzivno znanstveno raditi (slika 1.).  Među njima je bilo i djelatnika tvornice “Kaštel“, prethodnika PLIVE, s kojom je Prelog već 1936. uspostavio ugovornu suradnju.

Prva generacija Prelogove zagrebačke škole organske kemije

Prvi doktorand iz tog razdoblja bio je dr. sc. Dragutin Kohlbach (1938.) s temom disertacije Sinteza nekih piperazina s kemoterapeutskim djelovanjem. Drugi je bio dr. sc. Eugen Cerkovnikov, također 1938. a tema je bila O gama derivatima piperidina. Treći doktorand iz te grupe bio je dr. sc. Miha Piantanida (1940.), O djelovanju amonijaka na neke 1,5-dibrom pentan derivate. Kako je Prelog krajem 1941. otišao kod prof. Ružičke na ETH u Zürich, dva njegova doktoranda su obranila svoje radove nešto kasnije. Godine1943. doktorirao je dr. sc. Rativoj Seiwerth (O sintezi adamantana), a 1944.dr. sc. Mihovil Proštenik (O homo-merokinonu i o parcijalnim sintezama kinoksina i cinhotoksina). Mihovil Proštenik bio je profesor kemije i biokemije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Šalati.

Osim ove petorice doktoranada u toj su istraživačkoj grupi s Prelogom znanstveno radili i dipl. ing. Eugen Guštak, dr. sc. Krešimir Balenović, dr. sc. Ernest Reiner, dr. sc. Viktor Hahn, dr. sc. Ljubo Trinajstić i brojni drugi suradnici. Znanstvena područja kojima su se bavili bila su barbiturati, kinuklidini, adamantani, ruban, sulfonamidi, a pripadali su terapijskim područjima hipnotika, antimalarika i antibakterijskih spojeva. Bili su među najaktivnijim i najproduktivnijim grupama u Europi toga vremena. Na temelju znanstvenih radova koje su objavili u najboljim svjetskim časopisima onoga vremena (blizu 50 radova), ta je generacija znanstvenika s pravom nazvana „Prelogova zagrebačka škola organske kemije“, čije je ishodište bio upravo Zavod za organsku kemiju. Prilikom Prelogova 33. rođendana, srpanj 1939., nastala je i povijesna fotografija 1. generacije Prelogove škole (slika 2.).

Druga generacija Prelogove zagrebačke škole organske kemije

Pripadnicima druge generacije Prelogove zagrebačke škole organske kemije smatramo one znanstvenike koji su nakon Prelogova odlaska na ETH u Zürich krajem 1941.godine kod njega gostovali i znanstveno radili do 1975. godine u kojoj je Prelog dobio Nobelovu nagradu za kemiju organskih spojeva i procesa. U toj su grupi bili Dušan Dvornik, Stanko Borčić, Mirko Ternbah, Berislav Glunčić,  Branimir Gašpert, Rade Marušić, Vitomir Šunjić i Davor Bedeković, koji su većinom diplomske radove napravili u ZOK-u.  

Treća generacija Prelogove zagrebačke škole organske kemije

U razdoblju nakon 1975. brojni su istraživači iz Hrvatske znanstveno radili u laboratoriju  V. Preloga, a možemo ih nazvati trećom generacijom Prelogovih učenika. U toj su grupi brojni diplomandi ZOK-a. To su Mladen Žinić, akademik HAZU i bivši ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, zatim Krunoslav  Kovačević,  Stjepan Mutak, Miljenko Dumić i Miće Kovačević, sve znanstvenici u Istraživačkom institutu tvornice PLIVA. Kod V. Preloga na ETH-u znanstveno su radili i Žarko Stojanac,  Davor Bedeković i Nada Šarčević, koji su također diplomandi ZOK-a, a svoju su karijeru nastavili u inozemstvu.  

Prigodom zadnjeg Prelogova posjeta Zagrebu (1989.) okupili su se tada živući pripadnici svih generacija Prelogovih učenika u Klubu PLIVE (slika 3.).

Inženjeri kemijske-tehnologije u PLIVI

Već je spomenuto da je „Kaštel“ od 1936. započeo suradnju s Tehničkim fakultetom, konkretno s profesorom Vladimirom Prelogom. Prelogovi suradnici bili su stručnjaci koji su od samih početaka razvijali „Kaštel“, a kasnije i PLIVU. U tom su razdoblju „Kaštel“ i Prelog prijavili i dobili 9 patenata za pripavu sulfonamida i drugih bioaktivnih spojeva. Na temelju tih patenata  Kaštel je razvio proizvodni postupak i započeo proizvodnju sulfanilamida. Stavio je na tržište za ono doba vrlo učinkovite lijekove s antibakterijskim djelovanjem. Iz tog su razdoblja patent i reklamni oglasi za Streptazol - Kinin i Streptazol (slika 4.).

Brojni su diplomirani kemijski inženjeri dali svoj doprinos razvoju predratnog Kaštela i njegova sljednika, PLIVE.  Od 1923. do 1952. u tvornicu su došli i radili Vladimir Brajković, Mirko Würth, Dragutin Kohlbach, Viktor Hahn, Ernest Reiner, Ljubomir Trinajstić, Eugen Guštak, Rativoj Seiwerth, Alfred Jäger, Klement Crnčić, Pavao Mildner,  Dragutin Fleš, Dionis Sunko, Dušan Dvornik, Janko Hranilović, Zita Dobričević...

Nakon osnivanja Istraživačkog instituta (1952.) (slika 5.) do 1960. u PLIVI su počeli raditi Tito Ghyczy, Natko Manger, Dragutin Veble, Otmar Kosi, Anica Prpić, Slobodan Đokić,  Drago Vlašić, Ljubomir Mirić, Stjepan Kukolja, Berislav Glunčić, Vilim Slukan, Zdravko Crnić, Marijan Bošnjak, Dalmiro Grgurić, Božidar Šušković,  Branko Löw, Karlo Hajman, Zrinka Tamburašev.

Azitromicin (Sumamed) kreiran u Istraživačkom institutu PLIVE

U kasnijem razvoju kemijski inženjeri i tehnolozi bili su aktivni i u drugim organizacijskim dijelovima PLIVE, a njihovo djelovanje rezultiralo je mnogobrojnim proizvodima  po vlastitim tehnološkim postupcima: sulfonamidi, antibiotici, Vitamin C, Vitamin B6, diuretici i brojni drugi. Najvažniji i najinovativniji proizvod je svakako bio azitromicin (Sumamed), koji je kreiran u Istraživačkom institutu PLIVE, za čiju je proizvodnju razvijen know-how, a projektirano je i realizirano moderno postrojenje za proizvodnju azitromicina u Savskom Marofu (slika 6.).

 

Treba navesti da su nositelji patentnog postupka za sintezu azitromicina: Gabriela Kobrehel (r. Vazdar), Slobodan ĐokićGorjana Lazarevski (r. Radobolja) i Zrinka Tamburašev (r. Perić) završili ovaj fakultet (slika 7.), a da su u njegovu razvoju, analitici, projektiranju i proizvodnji također vrlo aktivno radili naši kolege. Evo samo nekih od njihovih imena:  Dalmiro Grgurić, Jelena Fabijanić, Neda Ortner, Josip Kalmar, Alojz Dumbović, Željko Brebrić.

Naši su kolege zauzimali i istaknute rukovodeće položaje u Istraživačkom institutu ili pojedinim organizacionim jedinicama PLIVE.

Krunoslav Kovačević je bio predsjednik Znanstvenog vijeća i pomoćnik direktora Istraživačkog instituta, Stjepan Mutak direktor Kemijske sinteze i tehnologije, dok su rukovoditelji pojedinih odjela bili također naši kolege Nedjeljko Kujundžić, Božidar Šušković, Rajko Malojčić i Zlatko Weitner.

U području fizikalne kemije i analitike radili su Sanja Ghyczy, Ljerka Koprivc, Zlatka Ivanišević, Rudolf Novina, Antun Ćapeta, Anton Dürigl, Krešimir Cavar, Marinko Host, Zdravko Tomičić, Tonica Flegar i drugi.

Tehničko projektiranje i realizaciju investicija, izgradnju kemijskih pogona provodili su Karlo Heimann, Branko Löw, Ivan Juratović, Mato Batinić, Slaven Božić, Zvonimir Hranilović, Tomislav Keglević, Vinko Biškupić, Slaven Rački, Svetislav Andrić, Sergije Ivanišević, Zoran Bunčić, Ivan Perić, Darko Marinac, Mladen Pajnić, Nafis Defterdarović, Franjo Zorko, Ivan Herceg i drugi kolege.

Zaključak

Diplomirani inženjeri FKIT-a, a posebno diplomandi i doktorandi Zavoda za organsku kemiju odigrali su nezamjenjivu ulogu u razvoju PLIVE. Pokazali su se  vrlo kompetentnim istraživačima u području organske sinteze poznatih i novih lijekova, području fizikalne kemije i analitike, područjima uvećanja procesa (scale up) i projektiranja proizvodnih postrojenja, kao i u vođenju najsuvremenijih proizvodnih pogona. Mnogi od njih pokazali su i zavidnu sposobnost rukovođenja laboratorijima, odjelima, sektorima i cijelom PLIVOM, sve zahvaljujući stečenim temeljnim znanjima na Zavodu za organsku kemiju.

Literatura

  1. Krunoslav Kovačević, Hrvatski velikan Vladimir Prelog, „Privlačica“ Vinkovci, 2018.
  2. Stjepan Mutak, Diplomandi Kemijsko-tehnološkog studija u PLIVI, Glasnik AMACIZ, 2 (1992.) 4-6.
  3. Krunoslav Kovačević, 60 godina istraživanja u PLIVI, Glasnik AMACIZ, 15 (1996.) 6 – 8.

Članak objavljen u Monografiji prigodom 100. obljetnice Zavoda za organsku kemiju Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije 2022:58-62.

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Ibuxin RapidZipantola PROTECTPLIVIT total energy
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
PLIVIT D 2000
VIDEO GALERIJA
20:57
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: