Istraživači su analizirali podatke iz prospektivne studije u Finskoj kako bi procijenili odnos između niskih razina vitamina D u djetinjstvu i aterosklerotskih kardiovaskularnih događaja u odrasloj dobi.

Uključili su 3516 sudionika (prosječna dob na početku, 10,5 godina; 50,9% djevojčica) čije su koncentracije 25-OH vitamina D u serumu izmjerene 2010. iz pohranjenih zamrznutih uzoraka prikupljenih 1980. kada su sudionici imali 3-18 godina.

Ispitivana je povezanost između ishoda aterosklerotičnih KVB tijekom odrasle dobi i graničnih točaka razine 25-OH vitamina D u rasponu od 31 do 43 nmol/L tijekom djetinjstva. Razine < 30 nmol/L korištene su kao granična točka za nedostatak vitamina D.

Do 2018., 95 sudionika (2,7%) imalo je dijagnosticiran barem jedan aterosklerotski kardiovaskularni događaj, pri čemu je srednja dob u prvom događaju bila 47 godina.

Niske razine 25-OH vitamina D tijekom djetinjstva bile su značajno povezane s povećanim rizikom za aterosklerotične KVB događaje tijekom odrasle dobi na graničnim točkama od 37 nmol/L, 35 nmol/L, 33 nmol/L i 31 nmol/L.

Nalazi su ostali dosljedni pri prilagodbi za razine vitamina D kod odraslih ili pri korištenju granične točke manjka vitamina D od < 30 nmol/L.

Gotovo jedna petina mladih sudionika nije postigla graničnu točku razine vitamina D od > 37 nmol/L nakon otprilike četiri desetljeća praćenja.

"Rezultati stoga mogu imati implikacije u budućoj prevenciji ASKVB-a [aterosklerotičnih KVB-a] i jednostavnog i ekonomičnog smanjenja rizika od KVB-a putem podržavanja optimizirane suplementacije 25-OH-vitamina D tijekom djetinjstva", napisali su autori.