Posljednjih pet godina u Hrvatskoj se godišnje prosječno zabilježi oko 25 oboljelih od hepatitisa B. Priča hepatitisa B usko je povezana s hepatitisom D budući da se ovim virusom mogu zaraziti samo osobe koje imaju hepatitis B i one pokazuju ubrzan i teži oblik hepatitisa. Povoljna činjenica je da cijepljenje protiv hepatitisa predstavlja učinkovitu mjeru prevencije ne samo protiv hepatitisa B, nego i hepatitisa D.

Hepatitis D virus otkrio je 1977. godine talijanski virolog Mario Rizzetto, a liječenje se do 2020. godine temeljilo na skromnim terapijskim opcijama, a tada je EMA odobrila novi lijek, ulazni inhibitor bulevirtid, koji učinkovito uklanja virus iz krvi i smanjuje njegov nepovoljan učinak na jetru.

Dosadašnji epidemiološki podatci za Hrvatsku opetovano navode da u nas nisu zabilježeni slučajevi hepatitisa D. Toj epidemiološkoj situaciji pridonosi i činjenica da u Hrvatskoj nije dostupno molekulsko testiranje na HDV RNA koje dokazuje prisutnost i replikaciju virusa. Međutim, navedeno se nedavno promijenilo kada su naši liječnici u suradnji s kolegama iz Slovenije, prof. Mihom Arnolom i prof. Mojcom Matičič te zahvaljujući kolegama s Inštituta za mikrobiologijo in imunologijo u Ljubljani, dr. Kristini Fujs Komloš, mag. Tini Štamol i prof. Mariju Poljaku, detektirali virus hepatitisa D u bolesnika iz Hrvatske. Ovo možda jest prvi zabilježen slučaj hepatitisa D u nas, no najvjerojatnije ne i  izoliran.

Vibor Šeša, dr. med. prof. dr. sc. Anna Mrzljak, dr. med.