Istraživači su proveli retrospektivnu analizu 231 pacijenta (prosječna dob, 62,9 godina; 40,7% muškarci) kojima je dijagnosticiran hipersenzitivni pneumonitis od 2011. do 2019. godine.

Dijagnoza HP-a potvrđena je kombinacijom CT uzoraka visoke rezolucije, postotaka limfocita bronhoalveolarne lavaže (>30%), nalaza transbronhalne biopsije i rezultata kirurške biopsije pluća.

Istražitelji su pregledali medicinske karte kako bi potvrdili izloženost plijesni u stambenim zgradama, prikupljajući informacije o mjestu izloženosti, trajanju i naporima za sanaciju kako bi bolje razumjeli obrasce i učinak izloženosti plijesni u kući.

Kućna plijesan identificirana je kao pokretački antigen kod 54 (23,4%) bolesnika s dijagnosticiranim HP-om, od kojih je 48 (89,9%) imalo fibrotični HP.

U domovima se plijesan najčešće nalazila u središnjim klima uređajima (22,2%), spavaćim sobama (18,5%) i kupaonicama (16,7%). Dodatno, 33,3% pacijenata imalo je plijesni prisutne u više dijelova doma.

Među pacijentima koji su eliminirali izloženost plijesni, 12,2% pokazalo je više od 10% poboljšanja u predviđenom forsiranom vitalnom kapacitetu (FVC%) unutar 3-4 mjeseca, 58,5% je održalo stabilnu funkciju pluća, a nitko nije doživio pad od više od 10% u predviđenom FVC%.

Preživljenje bez transplantacije nije se značajno razlikovalo između pacijenata koji su bili izloženi plijesni kod kuće i izvan kuće.

„Rezultati studije potvrđuju da plijesan u kući može biti važan i promjenjivi uzrok HP-a", napisali su autori. "Kako klimatske promjene nastavljaju remetiti vremenske obrasce, uzrokujući oluje i poplave u određenim područjima, kliničari bi trebali ostati oprezni u pogledu prisutnosti plijesni i njezinog potencijalnog doprinosa razvoju HP-a."