U 2021. neurološka stanja bila su odgovorna za 443 milijuna godina zdravog života izgubljenog zbog bolesti, invaliditeta i prerane smrti — mjerenje poznato kao godine života prilagođene invalidnosti (DALY) — što ih čini najvećim doprinositeljem globalnom teretu bolesti, ispred kardiovaskularnih bolesti.

Otprilike 3,4 milijarde ljudi – 43% cjelokupne svjetske populacije – imalo je neurološku bolest 2021. godine, navodi se u izvješću.

Kao vodeći svjetski uzrok ukupnog tereta bolesti, a s brojem slučajeva koji se globalno povećao za 59% od 1990., stanja živčanog sustava moraju se rješavati učinkovitom, kulturološki prihvatljivom i pristupačnom strategijom prevencije, liječenja, rehabilitacije i dugotrajne skrbi, navode autori s Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja (IHME) Sveučilišta Washington u Seattleu.

Nalazi iz studije o globalnom teretu bolesti, ozljeda i čimbenika rizika (GBD) 2021. imaju važne implikacije na zdravstvene usluge i politiku te služe kao dokaz da je globalni neurološki gubitak zdravlja nedovoljno prepoznat te da se povećava i zemljopisno je neravnomjerno raspoređen i socioekonomski.

Prvih 10 uzroka gubitka neurološkog zdravlja u 2021. bili su moždani udar, neonatalna encefalopatija, migrena, AD i druge demencije, dijabetička neuropatija, meningitis, epilepsija, neurološke komplikacije od prijevremenog poroda, poremećaj iz autističnog spektra i karcinomi živčanog sustava.

Neurološke posljedice COVID-19 rangirane su na 20. mjestu od 37 jedinstvenih procijenjenih stanja.

Godine 2021. bilo je više od 23 milijuna globalnih slučajeva COVID-19 s dugotrajnim kognitivnim simptomima ili Guillain-Barreovim sindromom, što čini 57% svih slučajeva zaraznih neuroloških bolesti i pridonosi 2,48 milijuna izgubljenih godina zdravog života.

Najzastupljeniji neurološki poremećaji bili su glavobolja tenzijskog tipa (oko 2 milijarde slučajeva) i migrena (oko 1,1 milijarda slučajeva), dok je dijabetička neuropatija najbrže rastuća od svih neuroloških stanja.

Podaci su pokazali zapanjujuće razlike u opterećenosti neurološkim stanjima između svjetskih regija i razina nacionalnog dohotka, pri čemu se više od 80% neuroloških smrti i gubitka zdravlja događa u zemljama s niskim i srednjim dohotkom.

Regije s najvećim teretom neuroloških stanja bile su središnja i zapadna podsaharska Afrika, dok su Azija i Pacifik s visokim dohotkom i Australazija imali najmanji teret.

Analiza također pruža procjene udjela neuroloških stanja koja se potencijalno mogu spriječiti eliminacijom poznatih čimbenika rizika za moždani udar, demenciju, multiplu sklerozu, Parkinsonovu bolest, encefalitis, meningitis i intelektualne teškoće.

Pokazuje da bi se modificiranjem 18 čimbenika rizika tijekom životnog vijeka osobe - najvažnije visokog sistoličkog krvnog tlaka - moglo spriječiti 84% globalnih DALY-a od moždanog udara. Kontrola izloženosti olovu mogla bi smanjiti slučajeve intelektualnih poteškoća za 63%, a smanjenje visoke razine glukoze u plazmi natašte na normalne razine moglo bi smanjiti demenciju za otprilike 15%.