Smatra se da se radi o pretjeranoj dijagnozi u slučaju kada mamografija otkriva rak dojke koji nikada ne bi uzrokovao simptome. To se obično događa kada rak raste vrlo sporo ili ako je bolesnica u visokoj dobi.

Pronalaženje ovih karcinoma dojke može uzrokovati zabrinutost i rezultirati intenzivnim liječenjem, a da istovremeno ne produlji ili ne poboljša kvalitetu života. Rezultati studije naglašavaju potrebu za pažljivom procjenom dobrobiti i štete mamografskih pregleda starijih žena.

Treba li slati na mamografiju žene starije od 70 godina?

Istraživači su pregledali podatke više od 54.000 žena starijih od 70 godina koje su nedavno imale mamografski pregled. Među ženama u dobi od 70 do 74 godina koje su nastavile s pregledima, 6 od 100 imalo je dijagnozu raka dojke, u usporedbi s 4 od 100 žena koje su prestale ići na mamografiju.

Na temelju ove razlike u stopama dijagnoze, istraživači su procijenili da se kod otprilike 31% slučajeva raka dojke identificiranih mamografskim probirom radi o pretjeranoj dijagnozi.

Pretjerana dijagnoza također može postati češća kod žena koje nastavljaju s mamografskim pregledom i nakon 75. godine. Istraživači su procijenili da je oko 47% identificiranih slučajeva u žena u dobi od 75 do 84 godine zapravo pretjerana dijagnoza, kao i 54% slučajeva otkrivenih tijekom pregleda žena starijih od 85 godina.

Postoje li karcinomi dojke koje ne treba hitno rješavati?

Često je moguće da žena kojoj je dijagnosticiran rak dojke na temelju mamografskog probira u dobi od 75 godina može imati tumor koji će dovesti do smrtnog ishoda samo ako doživi više od 100 godina. Radi se o karcinomima dojke koji nisu hitni, međutim potrebno je više istraživanja kako bi kliničari mogli bolje predvidjeli koji će karcinomi biti fatalni, a koji neće.

Postoji li razlika između probirne i dijagnostičke mamografije?

Probirna mamografija je Rtg snimka dojki koja se provodi u svrhu rutinske provjere raka kod žena koje nemaju nikakve simptome, a prema smjernicama Nacionalnog instituta za rak. Razlikuje se od dijagnostičke mamografije koja se radi kako bi se provjerio postoji li rak dojke ako se uoči kvržica ili drugi znakovi ili simptomi maligne bolesti.

Ukupni očekivani životni vijek važan je faktor

Trenutačne smjernice U.S. Preventive Services Task Force koje su objavljenje 2016. navode da bi sve žene u dobi od 50. do 74. godine trebale ići na mamografski pregled svake dvije godine. Istovremeno ostavljaju mogućnost započinjanja mamografskog probira u dobi od 40 godina prema individualnom izboru. Smjernice su u procesu ažuriranja kako bi se definiralo trebaju li mamografski probiri biti standardni za sve žene u dobi od 40. do 74. godine.

Iako smjernice također preporučuju da se uzme u obzir cjelokupno zdravstveno stanje i očekivani životni vijek starijih žena, to u praksi ne funkcionira uvijek dobro jer niti bolesnice niti liječnici ne žele razgovarati o očekivanom trajanju života.

Međutim, ovakva iskrena komunikacija o očekivanoj smrti je nužna kako bi se ograničila pretjerana dijagnostika i mamografski probir kod starijih žena. To se osobito odnosi na žene koje imaju ozbiljne, potencijalno smrtonosne zdravstvene probleme koji nisu povezani s rakom, poput zatajenja bubrega ili ozbiljne bolesti srca, za koje se očekuje da će im skratiti život u sljedećih nekoliko godina.