x
x

TIPS - transjugularni intrahepatični portosustavni shun

  24.07.2023.

Transjugularni intrahepatični portosustavni shunt (TIPS) je radiološka intervencijska metoda koja se koristi za liječenje komplikacija ciroze u vidu portalne hipertenzije, a uključuje najteže komplikacije poput ascitesa i krvarenja iz varikoziteta jednjaka i želuca.

TIPS - transjugularni intrahepatični portosustavni shun

Za vrijeme TIPS-zahvata formira se shunt na način da se transjugularnim putem postavi stent između hepatične vene i portalne vene, što dovodi do smanjenja portosustavnog gradijenta tlaka i posljedično do povlačenja ascitesa te tako smanjuje rizik od krvarenja iz varikoziteta jednjaka i želuca.

TIPS je prvi put opisan 1969. godine, no zbog komplikacija vezanih uz prohodnost stentova njegova široka primjena bila je ograničena. Posljednjih desetak godina, posljedično uvođenju politetrafluoroetilen-prekrivenih stentova čija je prohodnost značajno bolja, TIPS se sve češće primjenjuje u kliničkoj praksi s vrlo dobrim dugoročnim rezultatima u kontekstu preživljenja bolesnika kao i preživljenja bolesnika bez transplantacije jetre.

Najčešće indikacije za TIPS su varicealno krvarenje i refraktorni ascites. Prema aktualnim smjernicama TIPS je indiciran kod varicealnog krvarenja ako se kontrola krvarenja ne može postići kombinacijom farmakološke i endoskopske terapije („salvage“ TIPS), kao preventivni TIPS (pre-emptive) u bolesnika s uznapredovalom cirozom jetre u prvih 24 - 72 sata od akutnog krvarenja, u sklopu sekundarne profilakse u bolesnika koji opetovano krvare iz varikoziteta unatoč standardnoj profilaksi lijekovima i endoskopskoj ligaciji varikoziteta, te u bolesnika s portalnom gastropatijom koja je ovisna o transfuziji koncentrata eritrocita unatoč neselektivnim beta-blokatorima i endoskopskom liječenju. TIPS svakako treba razmotriti u svih bolesnika s refraktornim ascitesom koji su kandidati za transplantaciju jetre. Prema recentnim istraživanjima bolesnike s refraktornim ascitesom potrebno je što prije uputiti u središte u kojem se izvodi TIPS, jer je učinak TIPS-a u kontroli ascitesa bolji ako se učini u fazi umjerene dekompenzacije nego kao posljednja mjera liječenja. Budd-Chiarijev sindrom, tromboza portalnog sustava, hepatični hidrotoraks te hepatorenalni sindrom rjeđe su indikacije za primjenu TIPS-a. Prilikom upućivanja na TIPS treba imati na umu da hepatična encefalopatija i/ili hiperbilirubinemija nisu uvijek kontraindikacije za sam postupak. S druge strane, bolesnici s kongestivnim srčanim zatajenjem, plućnom hipertenzijom, nekontroliranom sustavnom infekcijom, bilijarnom opstrukcijom kao i proširenim cistama jetre nisu kandidati za liječenje TIPS-om.

U KBC-u Zagreb TIPS je standardna metoda zbrinjavanja bolesnika s portalnom hipertenzijom bilo u sklopu hitnog liječenja nekontroliranog krvarenja iz varikoziteta ili kao elektivni zahvat, primjerice u slučaju refraktornog ascitesa, osobito u kandidata na "listi" čekanja za transplantaciju jetre u kojih se očekuje dulje vrijeme čekanja na "listi". U procjeni podobnosti za TIPS nužna je adekvatna priprema koja uključuje morfološke i laboratorijske pretrage. TIPS se izvodi u općoj anesteziji, a sam postupak traje 1 - 2 sata, nakon čega se bolesnik kraće vrijeme intenzivno monitorira. Trećeg dana zahvata, ako nema komplikacija, bolesnik se otpušta na kućno liječenje. Doppler jetre, odnosno prohodnost stenta, redovito se kontrolira neposredno prije otpusta kući, a potom u dvomjesečnim intervalima, uz profilaksu hepatične encefalopatije kao najčešće komplikacije TIPS-a.

S obzirom na to da TIPS nije 100 %-tno učinkovit, preporučuje se izvoditi ga upravo u središtima s transplantacijskim programom, a odluku o metodi liječenja u najboljem interesu bolesnika razumno je donijeti u sklopu multidisciplinarnog tima gastroenterologa, radiologa i kirurga.

Ana Mrzljak