x
x

Porast broja oboljelih od sifilisa i drugih spolno prenosivih bolesti

  26.05.2023.

U mnogim zemljama Europe, u Sjedinjenim Američkim Državama, pa i u Hrvatskoj podaci praćenja zaraznih bolesti pokazuju porast oboljelih od sifilisa u posljednjih desetak godina. Prema putu prijenosa, najveći udio u ukupnom broju prijavljenih slučajeva su oboljeli muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima, dok je heteroseksualni put prijenosa razmjerno stabilan.

Porast broja oboljelih od sifilisa i drugih spolno prenosivih bolesti

Sifilis u Europi i svijetu

Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), stope prijava sifilisa iz zemalja EU/EEA porasle su za 38 % - s 5,1 na 100 000 stanovnika u 2012. na 7 na 100 000 stanovnika u 2021. godini. Prema putu prijenosa, najveći udio u ukupnom broju prijavljenih slučajeva su oboljeli muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM); taj je udio porastao s 59 % u 2012. na 78 % u 2021. godini, dok je heteroseksualni put prijenosa razmjerno stabilan, s blagim porastom od 2020. godine, malo više među muškarcima.

Prema HIV statusu slučajeva sifilisa kod MSM (10 država koje prijavljuju taj podatak) u razdoblju od 2016. do 2021. godine, zabilježen je porast od 64 % među HIV negativnim MSM, dok je među HIV pozitivnim MSM porast značajno manji i iznosi 18 %. Prema stadiju sifilisa, najveći udio porasta bilježi rani latentni stadiji, posebice od 2019. do 2021. godine.

Kongenitalni sifilis se bilježi u desetak zemalja EU/EEA (ukupno 560 slučajeva u razdoblju 2012. - 2021.), a broj slučajeva u pojedinim zemljama se kreće od 1 do 16.

Prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i u SAD-u bilježi se porast stope sifilisa od 2015. godine. U 2021. godini se bilježi porast stope oboljelih od sifilisa od 32 % u odnosu na 2020. godinu. Slučajevi kongenitalnog sifilisa su također u porastu: u 2021. godini zabilježeno je više od 2 800 kongenitalnih infekcija s 220 mrtvorođene djece.

Prijave oboljelih od sifilisa u Hrvatskoj

Praćenjem spolno prenosivih bolesti u Hrvatskoj se, slično kao i zemljama EU/EEA, uočava porast broja oboljelih od sifilisa, posebice u muškaraca. Prema podacima prijava zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo od 2019. do 2022. godine prosječno je godišnje bilo zabilježeno 38 (raspon 28 - 57) oboljelih od sifilisa, velika većina (80 - 90 %) bili su muškarci, uglavnom muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima. U 2022. godini bilo je 57 oboljelih od sifilisa (50 muškaraca i 7 žena), što je za 54 % više nego u 2021. kada je bilo 37 oboljelih (34 muškaraca i 3 žena).

Prema podacima Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu (HZTM), također je zabilježen porast detektiranih pozitivnih nalaza na sifilis: u 2020. godini zabilježen je porast broja osoba pozitivnih na sifilis tijekom testiranja (12 darivatelja krvi i 63 pacijenta) u odnosu na 2019. godinu, kada je bilo pozitivno 5 darivatelja krvi i 41 pacijent. U 2021. godini se nastavljao rast broja pozitivnih nalaza na sifilis (10 darivatelja i 66 pacijenata), a u 2022. godini je i dalje zabilježen porast broja pozitivnih darivatelja na sifilis (14), dok je među uzorcima krvi pacijenata zabilježen pad (54).

Što se tiče kongenitalnog sifilisa, Hrvatska je više od dva desetljeća bila zemlja s nula slučajeva prijenosa sifilisa sa zaražene trudnice na dijete (engl. “zero” vertical transmission), no u 2020. i 2022. zabilježen je po jedan takav slučaj.

Porast i drugih spolno prenosivih bolesti u Europi i SAD-u

Od drugih bakterijskih spolno prenosivih bolesti koje se epidemiološki prate, prema izvješćima CDC-a i ECDC-a i za gonoreju i za klamidijsku infekciju se između 2012. i 2021. godine bilježi porast broja oboljelih.

U zemljama EU/EEA stope prijava oboljelih od gonoreje su u tom razdoblju porasle za 128 %, a za klamidijsku infekciju 7 %, i taj se porast uglavnom bilježi među MSM, i to kod gonoreje s 35 % u 2012. na 61 % u 2021. godini.

Stope prijava gonoreje su porasle sa 6 na 100 000 stanovnika u 2012. na 13,6 na 100 000 u 2021. godini., a za klamidijsku infekciju s 89,1 u 2012 na 95,6. U vezi s gonorejom važno je praćenje antimikrobne rezistencije (AMR). Gonokokni izolati otporni na ceftriakson bilježe se sporadično u zemljama EU-a, dok je pojava rezistencije na dualnu terapiju ceftriaksonom i azitromicinom rijetka, no moguća. Hrvatska također prati AMR gonokoka u sklopu programa Euro-GASP ECDC-a.

U Hrvatskoj gonoreja i genitalna klamidijska infekcija pokazuju stabilno kretanje, s godišnje 101 do 158 prijava klamidijske infekcije (oko 75 % u žena) te 12 do 41 prijava gonoreje (oko 80 % u muškaraca) u posljednje četiri godine.

Za prevenciju i uspješnije liječenje važni su edukacija, korištenje zaštite i testiranje.

U Hrvatskoj se u zavodima za javno zdravstvo i u udrugama u zajednici u osam gradova na oko 15-ak mjesta može anonimno i besplatno testirati na HIV i virusne hepatitise B i C, a na nekim mjestima i na sifilis, gonoreju i klamidijsku infekciju. Mjesta gdje se može anonimno i besplatno (i bez uputnice) testirati na HIV, virusne hepatitise i SPB mogu se naći u Tražilici usluga u aplikaciji Spolno zdravlje na sljedećoj poveznici: https://spolnozdravlje.hr/trazilica

Tatjana Nemeth Blažić

OGLASI
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
Andol PROMaxfluBisolex
OGLAS
Upućujemo zdravstvene radnike na posljednji cjelokupni sažetak opisa svojstava lijeka na PLIVAmed.net-u.
PLIVIT C 1000 Plus
VIDEO GALERIJA
20:57
ONLINE TEČAJ

Pristupite online
testiranju: