Provedeno je pragmatično, randomizirano ispitivanje koje je uključivalo pretpostavljeno zdrave muškarce i žene u dobi od 55 do 64 godine izvučene iz registara stanovništva u Poljskoj, Norveškoj, Švedskoj i Nizozemskoj između 2009. i 2014. godine. Sudionici su nasumično raspoređeni u omjeru 1:2: ili da dobiju poziv za podvrgavanje jednokratnoj probirnoj kolonoskopiji (pozvana skupina) ili da ne dobiju poziv ili probir (skupina s uobičajenom skrbi). Primarne krajnje točke bili su rizici od raka debelog crijeva i povezana smrt, a sekundarna krajnja točka smrt zbog bilo kojeg uzroka.

Podaci praćenja bili su dostupni za 84.585 sudionika u Poljskoj, Norveškoj i Švedskoj – 28.220 u pozvanoj skupini, od kojih je 11.843 (42%) bilo podvrgnuto probiru, te 56.365 u skupini s uobičajenom skrbi. Ukupno 15 sudionika imalo je veliko krvarenje nakon uklanjanja polipa. Unutar 30 dana nakon kolonoskopije nije došlo do perforacija ili smrti povezanih s probirom.

Tijekom praćenja od 10 godina (median), 259 slučajeva raka debelog crijeva dijagnosticirano je u pozvanoj skupini, u usporedbi sa 622 slučaja u skupini koja je primala uobičajenu skrb. Rizik od raka debelog crijeva nakon 10 godina bio je 0,98% u pozvanoj skupini i 1,20% u skupini s uobičajenom skrbi, smanjenje rizika od 18%. Rizik smrti od raka debelog crijeva bio je 0,28% u pozvanoj skupini i 0,31% u skupini s uobičajenom skrbi. Broj građana koje je trebalo pozvati na probir kako bi se spriječio jedan slučaj raka debelog crijeva bio je 455. Rizik smrti zbog bilo kojeg uzroka bio je 11,03% u pozvanoj skupini i 11,04% u skupini s uobičajenom njegom.

Zaključno: u tom randomiziranom ispitivanju rizik od raka debelog crijeva nakon 10 godina bio je niži među sudionicima koji su bili pozvani na probirnu kolonoskopiju nego među onima koji nisu bili dodijeljeni skupini za probir.