Opći cilj ovog istraživanja bio je usporediti smrtnost osoba koje su liječene od poremećaja ovisnosti o opijatima sa smrtnošću u općoj populaciji, a podaci su korišteni iz Registra osoba liječenih zbog uporabe psihoaktivnih droga, Registra uzroka smrti, Registra psihoza, Registra izvršenih samoubojstava i Baze hospitaliziranih osoba.

U obradi rezultata korištene su metode mjere učestalosti i mjere povezanosti, a rezultati su prikazani u intervalima pouzdanosti uz 95%-tnu vjerojatnost.

Za potrebe prilagodbe dobne i spolne raspodjele korištena je stratifikacija i standardizacija te su izračunate izravno standardizirane stope smrtnosti putem stratuma specifične stope standardizirane prema Europskoj standardnoj populaciji, a standardizirani mortalitetni omjer dobiven je grubom stopom smrtnosti u kohorti u odnosu na grubu stopu smrtnosti u Europi te Hrvatskoj.

Kao rizični faktori za smrtnost istaknuti su muški spol, samački život, nezaposlenost, mirovina, završeno osnovnoškolsko obrazovanje, rastavljen ili slobodan, heroin, intravenozna konzumacija, ušmrkavanje, oralna konzumacija, predoziranje, HIV, hepatitis B, hepatitis C, neuključenost u tretman u Službi.

Sveukupno je u istraživanju praćeno 8615 sudionika od kojih je 7026 (81,6%) bilo muškaraca i 1589 (18,4%) žena.

Prosječna dob kod ulaska u kohortu bila 33 godine.

Najzastupljenija dobna skupina bila je u dobi od 30 do 34 godine, koju slijedi skupina od 35 do 39 godina.

U promatranom periodu umrlo ukupno 628 osoba, od kojih je 537 bilo muškaraca i 91 žena, uz 46861 osoba-godina praćenja.

Gruba stopa smrtnosti je u promatranom razdoblju iznosila 13,40 na 1000 osoba-godina, a prema spolnoj raspodjeli tijekom 2019. godine 33,1 za muškarce i 27,9 za žene.

Dobno specifična stopa smrtnosti bila je najviša za muškarce iznad 55 godina (68,75), a zatim slijedi dobna skupina od 50 do 55 godina (48,19).

Dobno specifična stopa smrtnosti za žene je bila najviša u dobnoj skupini od 50 do 55 godina, a zatim slijedi dobna skupina starijih od 55 godina.

Ukupna standardizirana stopa smrtnosti za koju je korišteno Europsko standardno stanovništvo iznosila je 19,84, dok je za muškarce iznosila 22,35, a za žene 17,32.

Najviša standardizirana stopa smrtnosti bila je na području Grada Zagreba, zatim slijedi panonska Hrvatska, južna Hrvatska, te sjeverna Hrvatska.

Usporedba stopa smrtnosti zabilježenih u prethodnoj i predmetnoj kohortnoj studiji pokazala je kako nema značajne razlike za muški spol, dok je kod ženskog spola nastupio porast smrtnosti.

Od uzroka smrtnosti 60,4% bilo je uzrokovano predoziranjem, 18,7% otpada na suicide, 9,3% otpada na nesreće pri prijevozu, 9,3% otpada na nespecificirane nasilne smrti, a 2,2% otpada na ubojstva.

Analizirana je usporedba proporcionalne smrtnosti između prethodnog i trenutnog istraživanja, koja je pokazala veću stopu smrtnosti uslijed predoziranja i nasilnih smrti u prethodnom kohortnom istraživanju.