Naslovnica - PLIVAmed.net

Poštovani, za potpunu funkcionalnost portala PLIVAmed.net molimo Vas da u Vašem Internet pregledniku uključite podršku za JavaScript. Upute za uključivanje podrške za JavaScript

Abdominalna kirurgija
Alergologija i klinička imunologija
Anesteziologija, reanimatologija i intenzivna medicina
Debljina
Dentalna medicina
Dermatologija i venerologija
Dječja i adolescentna psihijatrija
Dječja kirurgija
Endokrinologija i dijabetologija
Epidemiologija
Farmacija
Fizikalna medicina i rehabilitacija
Gastroenterologija
Ginekologija i opstetricija
Hematologija
Hitna medicina
Infektologija
Internistička onkologija
Javnozdravstvena medicina
Kardiologija
Kardiotorakalna kirurgija
Klinička farmakologija s toksikologijom
Klinička mikrobiologija
Klinička radiologija
Laboratorijska imunologija
Laboratorijska medicina
Maksilofacijalna kirurgija
Medicina rada i športa
Nefrologija
Neurokirurgija
Neurologija
Nuklearna medicina
Obiteljska/Opća medicina
Oftalmologija i optometrija
Onkologija i radioterapija
Opća interna medicina
Opća kirurgija
Ortopedija i traumatologija
Ostalo
Otorinolaringologija
Patologija i citologija
Pedijatrija
Pedijatrijska infektologija
Plastična, rekonstrukcijska i estetska kirurgija
Psihijatrija
Pulmologija
Reumatologija
Školska i adolescentna medicina
Sudska medicina
Transfuzijska medicina
Urologija
Vaskularna kirurgija

Ključna riječ: antikoagulantna terapija

Što kada antikoagulantna terapija nije opcija?

Fibrilacija atrija veliki je zdravstveni izazov s rastućom prevalencijom i s približno 12,1 milijuna očekivanih pacijenata do 2030. u Sjedinjenim Američkim Državama. AF povećava rizik od moždanog udara 5 puta, a oko 25 % svih ishemijskih moždanih udara povezano je s AF-om. Patofiziologija se zasniva na embolizaciji tromba formiranog u aurikuli lijevog atrija (LAA) u mozak.

Antikoagulansi i strah od krvarenja – kako razgovarati s bolesnikom?

Da bi se smanjio rizik nastanka mogućih komplikacija, važno je bolesnika adekvatno educirati oko primjene antikoagulansa. U tom se pogledu ističe važnost komunikacije liječnik – bolesnik. Ta komunikacija mora biti usmjerena prema samom bolesniku, odnosno treba mu se posvetiti dovoljno vremena i dati mu sve informacije na jednostavan i njemu razumljiv način.

Akutni koronarni sindrom u bolesnika s fibrilacijom atrija – terapijski pristup

Fibrilacija atrija se nalazi kod oko 10 % bolesnika s koronarnom srčanom bolesti, dok će 20 – 40 % bolesnika koji imaju fibrilaciju atrija s vremenom razviti koronarnu srčanu bolest. Najveći terapijski izazov kod bolesnika s fibrilacijom atrija i akutnim koronarnim sindromom je postavljanje antiagregacijske i antikoagulantne terapijske strategije.

Plućna embolija

Plućna embolija dijagnoza je karakterizirana nespecifičnim simptomima, i značajnom smrtnosti. Najčešće je uzrokovana migracijom tromba nastalog u venama donjih ekstremiteta.Temelj liječenja akutne faze plućne embolije i sprječavanja recidiva je antikoagulantna terapija.

Pomažu li antikoagulansi kod plućne arterijske hipertenzije (PAH)?

Kod pacijenata s plućnom arterijskom hipertenzijom (PAH), primjena antikoagulansa nije bila povezana s poboljšanjem ukupnog preživljenja, a ti su rezultati potvrđeni ažuriranom meta-analizom.

Preporuke za zbrinjavanje bolesnika s dubokom venskom trombozom u HMS

Duboka venska tromboza je multifaktorska bolest u koje dolazi do nastanka tromba u dubokim venama. Važno je njezino rano prepoznavanje i liječenje jer može uzrokovati plućnu emboliju te najopasniju komplikaciju, smrtni ishod.

Paget-Schroetterov sindrom nastao nakon intenzivnog vježbanja

Spontana tromboza vena gornjih ekstremiteta ili Paget-Schroetterov sindrom (PSS) relativno je rijedak uzrok spontane unilateralne duboke venske tromboze gornjih ekstremiteta. Godišnja incidencija PSS-a iznosi između 1 i 2 slučaja na 100 000 osoba. Venska tromboza obično zahvaća dominantnu ruku kod fizički aktivnih, inače zdravih, muškaraca između 18. i 30. godine života.

Efekti antiagregacijske i antikoagulacijske terapije trombofilija u trudnoći

Utvrđen je bolji učinak antikoagulacijske u odnosu na antiagregacijsku terapiju u postizanju terminske trudnoće, smanjenja broja komplikacija i tromboze, objavljeno je u časopisu Medica Jadertina.

Trendovi u propisivanju oralnih antikoagulansa u Hrvatskoj

Oralni antikoagulansi se propisuju u profilaksi ishemijskog moždanog udara u bolesnika s fibrilacijom atrija (FA), najučestalijom srčanom aritmijom. Prevalencija atrijske fibrilacije u općoj populaciji je 1-2%. FA se smatra direktnim uzrokom oko 1/3 ishemijskih moždanih udara u populaciji starijih od 65 godina.

Plućna embolija

Početno liječenje plućne embolije provodi se nakon stratifikacije rizika plućne embolije na visoki, srednji ili niski rizik te na temelju kliničke slike, objavljeno je u časopisu New England Journal of Medicine.

KORISNI ALATI

Klirens kreatinina CHA₂DS₂-VA Pušenje

ONLINE TEČAJ

Pristupite online testiranju:

ZA LIJEČNIKE

Metaboličko zdravlje i skeletna ravnoteža: Novi uvidi u dijagnostiku i terapiju Suvremeni pristupi u psihijatrijskoj skrbi - od motivacije do farmakoterapije Arterijska hipertenzija i povezani rizici: od aldosteronizma do KRM-a Personalizirana terapija i inovativni pristupi u liječenju zatajivanja srca Antikoagulansi u kliničkoj praksi

ZA LJEKARNIKE

Bol