Hospitalizacija je još uvijek svojevrsna paradigma liječenja duševnih bolesnika. Treba naglasiti da je u suvremenom liječenju shizofrenog bolesnika hospitalizacija samo jedna od karika u ukupnom nizu postupaka.
Olanzapin je antipsihotik druge generacije, a prema kemijskoj strukturi je tienobenzodiazepinski derivat s receptorskim profilom sličnim klozapinu. U usporedbi s klozapinom olanzapin ima jači antagonistički učinka na dopaminske D2 receptore. On je i antagonist dopaminskih receptora D1,D2,D3 i D4, serotoninskih receptora 5-HT2A, 5-HT2C, muskariniskih receptora M1 M2 M3 i M4 , alfa1 ...
U pacijenata sa shizofrenijom treba prepoznati simptome presuicidalnog stanja, depresivne obrasce reagiranja, uočiti pacijentove trenutne stresne životne okolnosti i pomoći mu da ih prevlada. Psihoterapijski i socioterapijski pristup uključuje pacijenta i njegovu obitelj.
Kognitivno oštećenje kod shizofrenih bolesnika uvelike utječe na funkcionalni ishod bolesti. Ranija istraživanja pokazuju da antipsihotici prve generacije ne poboljšavaju kognitivni deficit u shizofreniji. Primjenom novih atipičnih antipsihotika obnavlja se interes za poboljšanje učinkovitosti kognitivnih funkcija.
U radu je istaknuta važnost odabira adekvatne terapije u liječenju shizoafektivnog poremećaja te značaj diferencijalne dijagnostike između shizoafektivnog poremećaja i shizofrenije.
U članku je opisana unipolarna depresija s psihotičnim obilježjima te uporaba venlafaksina i venlafaksina u kombinaciji s olanzapinom kroz prikaz tri slučaja. Istaknuto je optimalno liječenje unipolarne depresije s psihotičnim obilježjima te opisana unipolarna psihotična depresija kao poseban dijagnostički i nozološki entitet.
Poznavanje mehanizama nastanka svrbeža doprinosi boljem zbrinjavanju pruritusa. Istraživanja na području fenomena boli doprinose razjašnjavanju mehanizma nastanka svrbeža u pojedinim internističkim bolestima. Nova saznanja omogućuju uporabu antipruritika koji djeluju specifično, bez utjecaja na osjet boli.
Početkom ožujka 2011. godine u Splitu je održan skup s nazivom „Mogućnosti suvremenih farmakoterapijskih pristupa u liječenju psihijatrijskih bolesnika“. Skup je održan pod pokroviteljstvom Hrvatskog psihijatrijskog društva i bodovan je od strane Hrvatske liječničke komore.
Začuđuje nesrazmjer između malog broja studija kombinacije dva antipsihotika (uglavnom otvorenih, na malom broju bolesnika) i vrlo čestog propisivanja ovakvih kombinacija u kliničkoj praksi. Kombinirana terapija stabilizatora raspoloženja i antipsihotika nove generacije vrlo se često primjenjuje u kliničkoj praksi. Prednost je kraće vrijeme do postizanja poboljšanja, veći postotak ...
Uvjet učinka antipsihotika jest njihova adekvatna koncentracija na mjestu djelovanja, a ona ovisi o farmakokinetskim osobinama. O vremenu postizanja ravnotežne koncentracije ovisi brzina učinka, ali i pojava ranih neželjenih reakcija, a o poluvremenu eliminacije dužina djelovanja. Zato je bitna i vrsta pripravka antipsihotika. Naime, usporavanjem resorpcije smanjuje se vršna koncentracija ...
