Osnovni cilj liječenja moždanog udara je smanjiti oštećenje mozga i posljedični neurološki deficit. Od velike važnosti je započeti liječenje takvih bolesnika što ranije u specijaliziranim jedinicama za liječenje moždanog udara (JLMU).
U dijagnostici moždanog udara važna je anamneza te opći i neurološki klinički pregled. Nakon uzimanja anamneze i kliničkog pregleda, bolesnika se upućuje na hitne dijagnostičke pretrage kako bi se razlikovali različiti tipovi moždanog udara: ishemijski, hemoragijski, subarahnoidalno krvarenje, a zatim da se diferencijalno dijagnostički isključe druge bolesti.
Ishemijski moždani udar može nastati embolizacijom ili trombozom cerebralnih areterija. Embolusi se najčešće mobiliziraju iz srca: bolest mitralne valvule, desno-lijevi šantovi (npr. otvoreni foramen ovale), bakterijski endokarditis, muralna tromboza poslije infarkta miokarda ili izolirana atrijska fibrilacija ili je njihovo porijeklo iz unutrašnje karotide koju je stenozirao aterom.
Interstroke studija pokazala je da je deset čimbenika: hipertenzija, pušenje, omjer struka i bokova, prehrana, tjelesna aktivnost, diabetes mellitus, pijenje alkohola, stres, depresija i omjer apolipoproteina B i A1 povezano s 90% rizika nastanka moždanog udara.
U trećem dijelu donosimo pregled liječenja bolesti koje predstavljaju čimbenike rizika za nastanak moždanog udara. Hipertenzija je najznačajniji čimbenik rizika za nastanak moždanog udara, a liječenje hipertenzije značajno smanjuje taj rizik. Ostali čimbenici su dislipidemije, fibrilacija atrija, šećerna bolest i značajno suženje karotidnih arterija.
Postoji mnoštvo dokaza da su razne okolnosti, stanja, ponašanje, životne navike i bolesti značajno povezani s incidencijom moždanog udara koji se stoga nazivaju čimbenici rizika za nastanak moždanog udara.
Mada se zadnjih godina primjenjuju terapijski postupci kojima se može smanjiti oštećenje mozga nastalo ishemijskim moždanim udarom (tromboliza), prevencija je i nadalje najučinkovitija strategija za smanjivanje učestalosti moždanog udara.
Demencija je stečeno propadanje kognitivnih funkcija koje onemogućava uspješno obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Jedna od najčešćih demencija upravo je Alzheimerova bolest.
Cerebrovaskularne bolesti predstavljaju značajan javnozdravstveni problem kako na globalnoj tako i europskoj razini. U seriji članaka o prevenciji, liječenju i rehabilitaciji bolesnika s moždanim udarom prof. dr. sc. Zlatka Trkanjca, krećemo od epidemioloških podataka kako bi se bolje razumjela veličina problema.
Posebna vrsta magnetske rezonancije je funkcionalna magnetska rezonancija (fMRI). Ona nam omogućuje da vidimo koji su dijelovi mozga aktivni pri obavljanju određenih zadataka.
