Glavobolja je univerzalno iskustvo, nema osobe koja bar ponekad nije imala taj neugodan osjećaj. Navodi se da 90% ljudi ima glavobolju najmanje jednom godišnje, a čak 99% je tijekom života imalo bar jednu ataku glavobolje.
Godišnje 9% stanovništva zatraži medicinsku pomoć zbog glavobolje, a čak 83% uzme neko od pomoćnih medicinskih sredstava. Glavobolja je češća u žena. U razvijenim zemljama svijeta glavobolja je čest razlog odsustva s posla.
Tipovi glavobolja
Različiti tipovi glavobolja manifestiraju se širokom lepezom kliničkih znakova. Radi lakše diferencijacije i liječenja glavobolja Međunarodna udruga za glavobolju podijelila je glavobolje u više skupina. Najznačajnije skupine glavobolja su: migrene, tenzijske glavobolje, mješovite glavobolje bez jasnog strukturnog oštećenja, glavobolje udružene s traumom, glavobolje udružena sa bolestima krvnih žila mozga, glavobolje s bolestima mozga bez vaskularnih poremećaja, glavobolje zbog uzimanja različitih supstancija, glavobolje zbog infekcija koje ne zahvaćaju mozak i glavu, kod različitih metaboličkih bolesti, glavobolje ili bol u području lica zbog različitih bolesti kranijuma, vrata, nosa, sinusa, zubala te kranijalne neuralgije. Uz to čitav je niz različitih podgrupa glavobolja i bolnih sindroma lica i oglavine. Zbog svega navedenog, potrebno je što jasnije opisati glavobolju, njene znakove i simptome.
Karakteristike glavobolja
Značajne karakteristike glavobolje su: vremenski profil, karakteristike boli, pridruženi simptomi i znakovi, čimbenici koji izazivaju ili pojačavaju bol, čimbenici koji ublažavaju bol, razvoj i liječenje glavobolje, psihosocijalni čimbenici, druge bolesti, obiteljska anamneza, opće medicinsko stanje. Vremenski profil obuhvaća vrijeme pojavljivanja, najčešće doba dana, učestalost, trajanje boli i sl. Bol može biti mukla, tupa, pulzirajuća, kao hemikranija, cijela glava, orbitalna, potiljačna. Ponekad se uz glavobolju javlja i mučnina i/ili povraćanje, prolazni gubitak vida, smetnje njuha, vrtoglavica i drugi pridruženi simptomi. Glavobolja može biti provocirana (ovisno o vrsti glavobolje) psihičkim i/ili fizičkim naprezanjem, stresom, predmenstrualno, hormonske oscilacije, nedostatak sna, nezgodan i prinudan položaj tijela i sl. Odmor, tamni prostor, pritisak, spavanje, upotreba analgetika mogu utjecati na intenzitet glavobolje kao i na pojavu ili prestanak boli o čemu treba voditi računa pri obradi bolesnika. Izuzetno važno pitanje je da li je glavobolja nastala pri nekoj fizičkoj aktivnosti, naprezanju, da li se pojačava u akciji, smiruje pri mirovanju. Potrebno je imati podatke o drugim mogućim bolestima (hipertenzija, feokromocitom, druge sistemske bolesti). Neke glavobolje, npr. migrena javlja se obiteljski i češće u žena.
Kako dijagnosticirati glavobolju?
Dijagnoza glavobolje postavlja se temeljem anamnestičkih podataka, laboratorijske pretrage krvi te ako je to potrebno i nalaza likvora lumbalnom punkcijom; elektrofiziološke obrada kao što je elektroencefalograf (EEG); ultrazvučne pretrage kao što je transkranisjki dopler (TCD) te neuroradiološke obrade kao što su kompjutorizirana tomografija (CT), magnetna rezonancija (MRI) te ponekad kada je to potrebno magnetna rezonancija, angiografija i višeslojna CT angiografija krvnih žila mozga.
Specijalistička obrada glavobolje
Često se postavlja pitanje kada je potrebna specijalistička obrada bolesnika s glavoboljom. Svaka nova glavobolja ili glavobolja koja mijenja intenzitet i učestalost boli zahtijeva obradu. Svakodnevno si postavljamo pitanje kada je potrebna žurna obrada bolesnika s glavoboljom? I najmanja sumnja na subarahnoidalnu hemoragiju (SAH), moždani udar ili meningoencefalitis zahtijeva žurnu obradu.
Liječenje glavobolje
Prije primjene bilo kojeg lijeka treba sa sigurnošću procijenit mogući uzrok glavobolje i tek nakon toga ordinirati lijek. Temelj liječenja osnovnog simptoma boli je acetilsalicilna kiselina i nesteroidni antireumatici (npr. diklofenak i sl.). U slučaju migrene osim navedenih lijekova primjenjuju se i lijekovi iz skupine triptana.
Literatura
Headache Classification Committee of the International Headache Society. Classification and diagnostic criteria for headache disorders, cranial neuralgia, and facial pain. Cephalalgia 1988;8[Suppl 7];1-96.
Frishberg BM. Neuroimaging in presumed primary headache disorders. Semin Neurol 1997;17:373-382. A
merican Academy of Neurology. The utility of neuroimaging in the evaluation of headache in patients with normal neurologic examinations. Neurology 1994;44:1353-1354.
Evans RW, Mathew NT. Handbook of Headache. Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins Desktop Division, 2000.
Mumenthaler M, Mattle H, Taub E. Neurology. New York: Thieme, 2002.