Uvod

Najučestaliji simptomi su umor, otežano disanje, kognitivna disfunkcija, bol u mišićima i zglobovima, kratak dah, poremećaji spavanja, problemi s pamćenjem, tahikardije, palpitacije.

Prema najnovijoj definiciji Svjetske zdravstvene organizacije post COVID-19 je stanje koje se javlja kod osoba s anamnezom vjerojatne ili potvrđene infekcije SARS-om CoV-2, obično 3 mjeseca od početka bolesti COVID-19 sa simptomima, a koja traje najmanje 2 mjeseca i ne može se objasniti drugom dijagnozom.

Najučestaliji simptomi su umor, otežano disanje, kognitivna disfunkcija, bol u mišićima i zglobovima, kratak dah, poremećaji spavanja, problemi s pamćenjem, tahikardije, palpitacije te brojni drugi simptomi koji imaju utjecaj na svakodnevno funkcioniranje. Simptomi mogu biti novi nakon početnog oporavka od akutne epizode COVID-19 ili trajati nakon početne bolesti. Simptomi također mogu varirati ili se vratiti tijekom vremena.

Tromboembolijski incidenti u post-Covid sindromu

Tromboembolijski incidenti u ovoj populaciji javljaju se u pacijenata koji nemaju klasične rizične čimbenike.

Istraživanja pokazuju da je post- COVID sindrom, kao i akutna COVID-19 infekcija, protrombogeno stanje te je rizik tromboembolijskih incidenata u tih pacijenata znatan, neovisno o profilaktički provedenoj antikoagulantnoj terapiji. U literaturi su opisani brojni slučajevi, kako arterijskih tako i venskih tromboembolijskih incidenata te čak i bizarni slučajevi konkomitantnih tromboembolijskih incidenata, npr. istovremenog ishemijskog moždanog udara i akutnog infarkta miokarda posljedično trombu u lijevom ventrikulu. Tromboembolijski incidenti u ovoj populaciji javljaju se u pacijenata koji nemaju klasične rizične čimbenike za razvoj istih. Za sada nije poznat točan mehanizam prokoagulabilnosti u sklopu COVID-19 infekcije. Jedna od teorija govori o pojačanoj aktivaciji angiotenzin-konverter enzima 2 (ACE-2) koji čini esencijalnu komponentu RAAS sustava na vaskularnim endotelnim stanicama.  ACE2 konvertira angiotenzin 2 u angiotenzin- (1-7) te u angiotenzin- (1-9) koji potom uzrokuje disbalans u koncentraciji tPA i PAI-1 povećavajući rizik od tromboze. Drugi pretpostavljeni mehanizam povezuje protrombogenost s povišenim D-dimerima i prisutnošću antifosfolipidnih antitijela često otkrivenih u ovih pacijenata.  Za sada nema jasnih smjernica za uvođenje antikoagulantne terapije u svih COVID-19 pacijenata radi prevencije tromboembolijskih incidenata, ali studije pokazuju da pacijenti liječeni profilaktičnim ili terapijskim dozama antikoagulantih lijekova ipak imaju manju incidenciju tromboembolijskih incidenata.

Neurološke manifestacije post-Covid sindroma

Osim somatskih stanja bilježi se i porast psihijatrijskih komplikacija, u prvom redu PTSP-a.

Kako smo već naveli SARS-CoV 2 ima velik afinitet za ACE-2 enzim koji također ima ekspresiju i na neuronima te glija stanicama čime možemo objasniti učestalost neuroloških komplikacija u sklopu akutnog, ali i post- COVID sindroma. Jedan od najčešćih neuroloških simptoma je anosmija koja se javlja u akutnoj COVID-19 infekciji i obično traje do mjesec dana, ali zabilježeni su slučajevi višemjesečnog oslabljenog ili potpunog gubitka njuha. Osim već navedenih tromboembolijskih incidenata koji se prezentiraju neurološkim ispadima u vidu ishemijskih moždanih udara, opisane su i brojne druge neurološke komplikacije, u prvom redu periferne neuropatije kao što je Gullain- Barre sindrom. Post-COVID sindrom uključuje simptome povezane s rezidualnom upalom (npr. encefalitis), oštećenjem organa (npr. moždani udar u sklopu tromboembolijskog incidenta), ali i pogoršanja prethodnih kroničnih bolesti (npr. egzacerbacije epilepsije, demencije, multiple skleroze) te nespecifična stanja povezana s hospitalizacijom ili mehaničkom ventilacijom (npr. superponirane bakterijske infekcije).

Još neki od učestalijih opisanih bolesti u sklopu post-COVID sindroma su protrahirane glavobolje, posturalna ortostatska tahikardija (POTS), epilepsija, artritis i brojni drugi, ali osim somatskih stanja bilježi se i porast psihijatrijskih komplikacija, u prvom redu PTSP-a.

Zaključak

Za sada nije otkriven jasan mehanizam nastanka komplikacija, niti smjernice za prevencije stoga je i dalje primaran cilj sprječavanje širenja COVID-19 infekcije epidemiološkim mjerama i cijepljenjem.

Kod većine bolesnika s post-COVID simptomima je smanjena kvaliteta života i svakodnevno funkcioniranje, ali samo stanje neće akutno ugroziti život. Kod malog broja bolesnika treba na vrijeme prepoznati stanja poput akutnog infarkta miokarda, cerebrovaskularnog inzulta, epileptičkog statusa, postinfekcijskog encefalitisa i Guillain-Barre sindroma te na vrijeme započeti s liječenjem. Za sada nije otkriven jasan mehanizam nastanka komplikacija, niti smjernice za prevencije stoga je i dalje primaran cilj sprječavanje širenja COVID-19 infekcije epidemiološkim mjerama i cijepljenjem.

Literatura

1. World Health Organization - Coronavirus disease (COVID-19) pandemic https://www.who.int/publications/i/item/WHO-2019-nCoV-Post_COVID-19_condition-Clinical_case_definition-2021.1
2. Iqbal P, Laswi B, Jamshaid MB, Shahzad A, Chaudhry HS, Khan D, Qamar MS, Yousaf Z. The Role of Anticoagulation in Post-COVID-19 Concomitant Stroke, Myocardial Infarction, and Left Ventricular Thrombus: A Case Report. Am J Case Rep. 2021 Jan 15;22:e928852. doi: 10.12659/AJCR.928852.
3. Camargo-Martínez W, Lozada-Martínez I, Escobar-Collazos A, Navarro-Coronado A, Moscote-Salazar L, Pacheco-Hernández A, Janjua T, Bosque-Varela P. Post-COVID 19 neurological syndrome: Implications for sequelae's treatment. J Clin Neurosci. 2021 Jun;88:219-225. doi: 10.1016/j.jocn.2021.04.001. Epub 2021 Apr 8.
4. Dutheil F, Mondillon L, Navel V. PTSD as the second tsunami of the SARS-Cov-2 pandemic. Psychol Med. 2021 Jul;51(10):1773-1774. doi: 10.1017/S0033291720001336. Epub 2020 Apr 24.
5. Gasparotto M, Framba V, Piovella C, Doria A, Iaccarino L. Post-COVID-19 arthritis: a case report and literature review. Clin Rheumatol. 2021 Aug;40(8):3357-3362. doi: 10.1007/s10067-020-05550-1. Epub 2021 Feb 15.
6. Wong SW, Fan BE, Huang W, Chia YW. ST-segment elevation myocardial infarction in post-COVID-19 patients: A case series. Ann Acad Med Singap. 2021 May;50(5):425-430. doi: 10.47102/annals-acadmedsg.202175.
7. Ishibashi Y, Yoneyama K, Tsuchida T, J Akashi Y. Post-COVID-19 Postural Orthostatic Tachycardia Syndrome. Intern Med. 2021 Jul 15;60(14):2345. doi: 10.2169/internalmedicine.7626-21. Epub 2021 May 29.
8. Hara M, Kouda K, Mizoguchi T, Yokota Y, Hayashi K, Gon Y, Nakajima H. COVID-19 Post-Infectious Encephalitis Presenting With Delirium as an Initial Manifestation. J Investig Med High Impact Case Rep. 2021 Jan-Dec;9:23247096211029787. doi: 10.1177/23247096211029787.
9. Camargo-Martínez W, Lozada-Martínez I, Escobar-Collazos A, Navarro-Coronado A, Moscote-Salazar L, Pacheco-Hernández A, Janjua T, Bosque-Varela P. Post-COVID 19 neurological syndrome: Implications for sequelae's treatment. J Clin Neurosci. 2021 Jun;88:219-225. doi: 10.1016/j.jocn.2021.04.001. Epub 2021 Apr 8
10. Kilinc D, van de Pasch S, Doets AY, Jacobs BC, van Vliet J, Garssen MPJ. Guillain-Barré syndrome after SARS-CoV-2 infection. Eur J Neurol. 2020 Sep;27(9):1757-1758. doi: 10.1111/ene.14398.
11. Abu-Rumeileh S, Abdelhak A, Foschi M, Tumani H, Otto M. Guillain-Barré syndrome spectrum associated with COVID-19: an up-to-date systematic review of 73 cases. J Neurol. 2021 Apr;268(4):1133-1170. doi: 10.1007/s00415-020-10124-x. Epub 2020 Aug 25.
12. Dani M, Dirksen A, Taraborrelli P, Torocastro M, Panagopoulos D, Sutton R, Lim PB. Autonomic dysfunction in 'long COVID': rationale, physiology and management strategies. Clin Med (Lond). 2021 Jan;21(1):e63-e67. doi: 10.7861/clinmed.2020-0896. Epub 2020 Nov 26.
13. Carroll E, Neumann H, Aguero-Rosenfeld ME, Lighter J, Czeisler BM, Melmed K, Lewis A. Post-COVID-19 inflammatory syndrome manifesting as refractory status epilepticus. Epilepsia. 2020 Oct;61(10):e135-e139. doi: 10.1111/epi.16683. Epub 2020 Sep 18.