Cilj Utvrditi prevalenciju izloženosti obiteljskom nasilju među pacijentima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Sloveniji i čimbenike povezane s izloženošću.
Postupci U ovom sistematskom presječnom istraživanju, 70 liječnika iz 70 ordinacija obiteljske medicine iz gradskih i seoskih sredina intervjuirali su svakog petog pacijenta od 15. siječnja do 15. veljače, 2010.
Rezultati Od 2075 pacijenata (stopa odaziva 98,8%), 372 (17,9%) bilo je izloženo psihološkom ili fizičkom obiteljskom nasilju u posljednjih 5 godina. Čimbenici koji su povećali izglede izloženosti psihološkom i fizičkom nasilju bili su ženski spol (omjer izgleda [engl., OR], 3.27; 95% raspon pouzdanosti [engl., CI], 2,24‐4,76; P<0,001; odnosno OR, 4,52; 95% CI, 2,83‐7,20; P<0,001) i formalni razvod (OR, 2,08; 95% CI, 1,35‐3,21; P=0,001; OR, 2,72; odnosno 95% CI, 1,73‐4,29; P<0,001). Čimbenici koji su povećali izglede izloženosti psihološkom nasilju bili su dob od 65 godina ili više (OR, 0,56; 95% CI, 0,33‐0,96, P=0,035) i samački status (OR, 0,43; 95% CI 0,21‐0,86, P=0,016), dok su dob od 65 godina ili više (OR, 0,43; 95% CI, 0,23‐0,79, P=0,007) i roditeljstvo dvoje djece (OR, 0,51; 95% CI, 0,29‐0,90, P=0,020) smanjivali izglede izloženosti fizičkom nasilju.
Zaključak Stopa izloženosti psihološkom i fizičkom nasilju u našem istraživanju bila je 17,9%, što ukazuje da je to ozbiljan javnozdravstveni problem kojeg treba rješavati odgovarajućim mjerama. Utvrđeni rizični i protektivni čimbenici mogu služiti kao pokazatelj liječnicima obiteljske medicine koji rade sa žrtvama obiteljskog nasilja.

Nena Kopčavar Guček, Igor Švab, Polona Selič