Istraživači Andreas Bartels i Michael Bannert sa Sveučilišta u Tübingenu u Njemačkoj proučavali su kako se različite boje predstavljaju u dijelovima mozga zaduženima za vid te koliko je taj proces konzistentan među različitim osobama. Koristeći funkcionalnu magnetsku rezonanciju (fMRI), snimali su moždanu aktivnost 15 sudionika dok su promatrali različite boje.

Na temelju tih snimki, znanstvenici su izradili mapu moždane aktivnosti koja prikazuje kako se pojedine nijanse boja neurološki predstavljaju. Potom su trenirali algoritam strojnog učenja — linearni klasifikator — kako bi na temelju moždanih uzoraka iz prve skupine predvidjeli koju boju promatra druga skupina sudionika.

Rezultati su bili iznenađujuće precizni: u većini slučajeva algoritam je uspješno predvidio koju boju druga skupina gleda, koristeći podatke iz prve. Osim toga, otkriveno je da se različite boje procesuiraju u suptilno različitim područjima unutar iste regije vizualnog korteksa, te da pojedine moždane stanice pokazuju jaču aktivaciju za određene boje. Ove razlike bile su dosljedne među svim ispitanicima.

“Ono što sada znamo jest da kada vidiš crvenu, zelenu ili bilo koju drugu boju, tvoj mozak reagira vrlo slično kao moj,” kaže Bartels. “Čak i na vrlo niskoj razini, boje se predstavljaju na sličan način u različitim mozgovima, što je temeljno novo otkriće.”

Ove sličnosti u kodiranju boja među različitim mozgovima imaju veze s načinom na koji naš mozak predstavlja vizualni prostor.

Otkriće o „pristranosti“ određenih moždanih stanica prema pojedinim bojama je iznenađujuće i ne odgovara dosadašnjim teorijama o obradi boja u vizualnom korteksu. Ako se ova studija potvrdi mogla bi promijeniti način na koji gledamo kodiranje boja u mozgu.

Ova studija ne samo da donosi nova saznanja o neurološkoj obradi boja, već i otvara vrata dubljem razumijevanju univerzalnosti percepcije — možda ipak svi vidimo plavu na isti način.