Sposobnost razlikovanja unutarnjeg svijeta od stvarnosti ključna je za normalno funkcioniranje u svakodnevnom životu, ta sposobnost može biti narušena kod osoba koje pate od psihoze ili shizofrenije.

Kako bi istražili granice između percepcije i mašte, znanstvenici su osmislili eksperiment u kojem su sudionici promatrali slike s crno-bijelim prugama različite prozirnosti na pozadini nalik televizijskom šumu. U nekim su ih slučajevima zamolili da zamišljaju pruge dok gledaju sliku, a zatim da ocijene jesu li pruge stvarno bile prisutne i koliko su bile žive.

Rezultati su pokazali da su sudionici češće smatrali pruge stvarnima kada su ih doživjeli kao živopisnije – bez obzira na to jesu li one zaista bile prikazane. Time se otvara pitanje kako mozak razlikuje ono što vidi od onoga što zamišlja.

Kako bi povezali subjektivne dojmove s moždanom aktivnošću, istraživači su koristili funkcionalnu magnetsku rezonancu (fMRI). Snimke su pokazale da je aktivnost u području zvanom fusiformni girus snažno korelirala s doživljenom živopisnošću pruga. Ovo područje već je poznato po svojoj ulozi u obradi složenih vizualnih informacija, no njegova uloga u razlikovanju stvarnog od zamišljenog dosad nije bila poznata.

Fusiformni girus zbraja ukupni vizualni podražaj – stvarni i zamišljeni – i stvara tzv. „signal stvarnosti“ koji utječe na to hoće li osoba procijeniti sliku kao stvarnu.

Drugo važno područje, anteriorna insula, pokazivala je aktivnost samo kada su sudionici ocijenili pruge kao stvarne. Ovo područje poznato je kao središnji čvor za obradu i filtriranje informacija, no potrebna su dodatna istraživanja kako bi se potvrdila njegova uloga u odvajanju mašte od stvarnosti.

Ovo istraživanja predstavlja prvi korak u razumijevanju razlike između percepcije i imaginacije. Međutim, upozorava da subjektivna izvješća sudionika mogu biti podložna utjecaju drugih kognitivnih procesa, poput gubitka pažnje.