Upala je prirodan odgovor imunološkog sustava na ozljede i infekcije, no s godinama taj odgovor postaje sve prisutniji i kroničan, čak i kada nema očite prijetnje. Ova trajna upalna aktivacija povezana je s nizom bolesti, uključujući dijabetes tipa 2, kardiovaskularne bolesti i neurodegenerativne poremećaje.

Tim znanstvenika sa Sveučilišta Yale, proučavao je makrofage – bijele krvne stanice koje uklanjaju patogene i stanični otpad – u visceralnom masnom tkivu mladih i starih miševa. Analizom RNA molekula u tim stanicama, istraživači su identificirali čak 13 različitih tipova makrofaga, od kojih su neki pokazivali značajne promjene u brojnosti s godinama, ovisno o spolu miševa.

Najzanimljivije otkriće bila je potpuno nova vrsta makrofaga koja se pojavljuje isključivo kod starijih miševa. Ove stanice izražavaju visoke razine upalnih markera i čimbenika povezanih s inflammageingom, što sugerira da bi mogle igrati ključnu ulogu u razvoju kronične upale tijekom starenja. Još nije poznato gdje se te stanice razvijaju, no njihova prisutnost otvara nova pitanja o imunološkim promjenama u starijoj dobi.

Osim toga, istraživači su se fokusirali na makrofage povezane s živcima u masnom tkivu. Mikroskopska promatranja pokazala su da te stanice uspostavljaju kontakt s obližnjim živčanim stanicama, što upućuje na njihovu ulogu u održavanju živčanog sustava. Kada su te stanice uklonjene iz visceralnog masnog tkiva mladih ženki miševa, došlo je do povećanja upale i poremećaja u metabolizmu masti, što dodatno potvrđuje njihovu zaštitnu funkciju.

Prema mišljenju stručnjaka, ovo otkriće otvara niz novih istraživačkih pravaca. Ključno pitanje je može li se populacija zaštitnih makrofaga očuvati ili obnoviti terapijski, kako bi se smanjila upala i spriječile metaboličke disfunkcije povezane sa starenjem.

Istraživački tim planira detaljnije proučiti novootkrivene makrofage kako bi razjasnio njihovu ulogu u procesu starenja.