Prema rezultatima objavljenima u časopisu Nature Climate Change, učinak ponovljenih toplinskih valova na organizam usporediv je s negativnim utjecajem redovitog pušenja ili konzumacije alkohola.

Istraživači su analizirali podatke iz zdravstvenih pregleda provedenih između 2008. i 2022. godine, tijekom kojih je Tajvan doživio oko 30 toplinskih valova. Biološka dob ispitanika izračunata je na temelju funkcije jetre, pluća i bubrega, krvnog tlaka i razine upalnih markera, a zatim uspoređena s kumulativnom izloženošću visokim temperaturama u prethodne dvije godine.

Rezultati su pokazali da je za svakih dodatnih 1,3 °C izloženosti toplini biološka dob porasla za prosječno 0,023–0,031 godina. Iako brojke djeluju male, njihov učinak na razini populacije može imati značajne javnozdravstvene posljedice. 

Najveći utjecaj zabilježen je kod fizičkih radnika i osoba koje žive u ruralnim područjima, vjerojatno zbog ograničenog pristupa klimatizaciji. Zanimljivo je da se učinak toplinskih valova na starenje smanjivao tijekom 15 godina trajanja studije, što bi moglo ukazivati na određenu prilagodbu, moguće zahvaljujući boljoj dostupnosti tehnologije za hlađenje.

Stručnjaci ističu da starenje nije isključivo rezultat protoka vremena, već i kombinacija okolišnih i društvenih stresora, genetike i medicinskih intervencija. Ubrzano biološko starenje povećava rizik od bolesti srca, raka, dijabetesa i demencije.

Slične studije provedene u Njemačkoj i SAD-u također su pokazale da visoke temperature utječu na epigenetske markere starenja, potvrđujući da ekstremna vrućina može imati dugoročne učinke na zdravlje.

S obzirom na sve češće i intenzivnije toplinske valove uzrokovane klimatskim promjenama, stručnjaci pozivaju na hitne mjere za zaštitu najugroženijih skupina. Toplinski val nije osobni rizik, već globalni izazov.