Thomas N. Lawson sa Sveučilišta Ohio State u Columbusu i suradnici proveli su prospektivnu, opservacijsku kohortnu studiju kako bi procijenili prevalenciju, težinu i kratkoročne ishode delirija kod odraslih osoba primljenih na jedinice intenzivne neurološke skrbi s dijagnozom akutnog ishemijskog moždanog udara, intracerebralnog krvarenja i aneurizmatskog subarahnoidalnog krvarenja. Analiza je obuhvatila 169 bolesnika.

Utvrđeno je da je 44,4 posto pacijenata ikada imalo delirij. Prevalencija delirija bila je veća među pacijentima s intracerebralnim krvarenjem (59,6 posto) u usporedbi s onima s akutnim ishemijskim moždanim udarom (37,6 posto) i aneurizmatskim subarahnoidnim krvarenjima (31,6 posto).

Prosječna metoda procjene konfuzije za jedinicu intenzivne njege (ICU)-7 za pacijente koji su imali delirij bila je 5,64.

Pacijenti s delirijem imali su više dana na respiratoru (procjena 2,59), dulje trajanje boravka na intenzivnoj njezi i u bolnici (procjene 3,33 odnosno 6,76), niže šanse za otpust kući (omjer šansi 0,42) i veće šanse za lošiji modificirani Rankinov zbroj od 3 ili više pri otpustu (omjer šansi 2,58). Sveukupno, teži delirij bio je povezan s lošijim ishodima.