Održavanje optimalnog vaskularnog zdravlja tijekom starije životne dobi može značajno smanjiti rizik od razvoja demencije prije 80. godine života, pokazalo je novo istraživanje. Istraživači su procijenili udio novih slučajeva demencije povezanih s promjenjivim vaskularnim čimbenicima rizika.
Rezultati su pokazali da se 22 % do 44 % slučajeva demencije do 80. godine može pripisati lošem vaskularnom zdravlju do 74. godine.
Nalazi su istaknuli potencijalno golemu vrijednost ranog otkrivanja vaskularnih čimbenika rizika i primordijalne prevencije (npr. promicanjem tjelesne aktivnosti i održavanja zdrave tjelesne težine) počevši od srednje dobi.
Hipertenzija, dijabetes i pušenje široko su prepoznati kao promjenjivi vaskularni čimbenici rizika za demenciju. Iako su njihovi učinci pojedinačno proučavani, kumulativni utjecaj ovih čimbenika tijekom života — i kako se on razlikuje prema genetskoj pozadini, rasi i spolu — bio je manje jasan.
Autori studije koristili su podatke iz Neurokognitivne studije o aterosklerozi u zajednicama, s 33 godine praćenja, kako bi procijenili udio demencije koji se može pripisati hipertenziji, dijabetesu i pušenju u različitim životnim razdobljima.
Ukupno je 7731 sudionik uključen u analizu čimbenika rizika u dobi od 45-54 godine (58% žena, 71% bijelaca, 29% crnaca); 12.274 sudionika u dobi od 55-64 godine (55% žena, 76% bijelaca, 24% crnaca); i 6787 sudionika u dobi od 65-74 godine (56% žena, 80% bijelaca, 20% crnaca). Ukupno je 2218 osoba razvilo demenciju do svoje 80. godine.
Do 80. godine, udio demencije koji se može pripisati barem jednom vaskularnom čimbeniku rizika izmjerenom u dobi od 45-54 godine iznosio je 22%; u dobi od 55-64 godine 26%, a u dobi od 65-74 godine 44%.
Samo 2%-8% slučajeva demencije koji su se pojavili nakon 80. godine mogli su se pripisati tim vaskularnim čimbenicima rizika.
Pojavile su se razlike među podskupinama. Na primjer, udjeli pripisani vaskularnim čimbenicima rizika bili su viši kod osoba koje nisu nositelji gena APOE-ε4 u dobi od 55 godina ili više (raspon 33%-61%). „To odražava činjenicu da je u populacijama s nižim genetskim rizikom za Alzheimerovu bolest relativni doprinos vaskularnih bolesti riziku od demencije veći“, objasnio je istraživački tim.
Udio pripisan vaskularnim čimbenicima rizika također je bio viši kod crnaca u dobi od 45 godina ili više (raspon 26%-53%) i žena u dobi od 55 godina ili više (raspon 29%-51%).
Skupine čimbenika rizika poput hipertenzije i dijabetesa te pušenja i dijabetesa značajno su povećale rizik od demencije, s omjerima rizika u rasponu od 2,00 do 3,54, ovisno o dobi i kombinaciji čimbenika rizika. Važnost hipertenzije i dijabetesa povećavala se s dobi, dok se važnost pušenja smanjivala.
„S obzirom na doprinos vaskularnih bolesti demenciji i preklapanje čimbenika rizika između kardiovaskularnih bolesti i demencije, intervencije koje se bave tim temeljnim čimbenicima rizika imaju potencijal smanjiti rizik od oba ishoda“, naveli su autori.
