Smjernice za zbrinjavanje bolesnika sa sinkopom u hitnoj medicinskoj službi
03.02.2025.
Smjernice sažimaju i procjenjuju danas dostupne dokaze o dijagnozi i liječenju sinkope kako bi pomogle liječnicima u odabiru dijagnostičkih postupaka i odgovarajućih načina liječenja pacijenata s navedenim stanjem. Namijenjene su prvenstveno liječnicima hitne medicinske službe, koji prvi dolaze u kontakt s bolesnicima s poremećajima stanja svijesti.
Smjernice za pristup bolesniku sa sinkopom obuhvaćaju standardizirani dijagnostičko-terapijski protokol temeljen na znanstvenim dokazima. Smjernice su nastale temeljem sustavnog pregleda stručne literature, i postojećih smjernica (smjernice Europskog kardiološkog društva, engl. European Society of Cardiology, ESC, za dijagnostiku i liječenje sinkope iz 2018. godine).
Sinkopa je prolazni gubitak svijesti do kojeg dolazi uslijed smanjene perfuzije mozga. Karakterizira je brz početak, kratko trajanje i potpuni spontani oporavak, a razlikujemo refleksnu, ortostatsku i kardiogenu.
Obrada pacijenta počinje anamnezom i heteroanamnezom koje, kao i fizikalni pregled koji uključuje mjerenje tlaka u ležećem položaju i pri ustajanju te 12-kanalni elektrokardiogram, imaju veliki značaj u planiranju daljnje dijagnostike.
Cilj obrade bolesnika sa sinkopom u hitnom prijamu je odgovoriti na tri glavna pitanja: postoji li ozbiljan podliježući uzrok koji se može identificirati, koliki je rizik teškog ili smrtnog ishoda i treba li pacijenta primiti na bolničko liječenje.
Stratifikacija rizika važna je iz dva razloga. Prvi je prepoznavanje pacijenata niskog rizika koji se mogu sigurno otpustiti uz odgovarajuće preporuke, a drugi prepoznavanje pacijenata visokog rizika u kojih je indicirana hospitalizacija i daljnji dijagnostičko-terapijski postupci. Unatoč mnogim pokušajima da se u kliničku praksu uvedu standardizirani alati za procjenu rizika sinkope, njihovo korištenje zasada se nije pokazalo uspješnijim od dobre kliničke procjene iskusnog liječnika, zbog čega se naglašava važnost edukacije zdravstvenih djelatnika u području hitne medicine.
Ana Benvin, Ivanka Jurica, Ana Lanča Bastiančić, Mate Lerga, Nataša Mavrinac, Sandro Brusich, Marinka Otočan, Zlatko Čubranić, Martina Pavletić