x
x

Precipitirajući čimbenici i klinička obilježja dijabetičke ketoacidoze

  20.08.2023.

Dijabetička ketoacidoza (DKA) obilježena je trijadom koju čine hiperglikemija, ketoza i metabolička acidoza. Rezultat je relativnog ili apsolutnog manjka inzulina uz stvaranje kontraregulacijskih hormona poput glukagona, kortizola, katekolamina i hormona rasta. Cilj ovog rada objavljenog u časopisu Acta medica Croatica bio je identificirati najčešće precipitirajuće čimbenike za DKA u Republici Hrvatskoj.

Precipitirajući čimbenici i klinička obilježja dijabetičke ketoacidoze

Uvod: Dijabetička ketoacidoza (DKA) jedna je od najozbiljnijih akutnih komplikacija šećerne bolesti (ŠB). Pojedina istraživanja su pokazala da su infekcije precipitirajući čimbenik u polovice ispitanika. Nekoliko novijih istraživanja naglašava da je loše pridržavanje liječenja također česti uzrok DKA.

Cilj: Identificirati najčešće precipitirajuće čimbenike za DKA u Republici Hrvatskoj.

Ispitanici i postupci: Ovo retrospektivno multicentrično istraživanje uključivalo je bolesnike sa ŠB-om tipa 1 ili tipa 2 s dijagnozom DKA između 1. siječnja 2014. i 31. prosinca 2018. i liječenih u 5 različitih središta za liječenje ŠB-a: Dubrovnik, Našice, Split, Zagreb i Osijek. U analizu je uključena samo prve epizoda DKA. Pacijenti koji boluju od steroidnog ŠB-a i ŠB-a zbog endokrinih poremećaja kao što su akromegalija i Cushingov sindrom bili su isključeni.

Rezultati: Istraživanjem je obuhvaćeno 160 bolesnika (55 % muškaraca), od kojih je 68% imalo ŠB tip 1. Srednja dob ispitanika bila je 42 godine (od 18 do 89). Najčešći uzrok DKA bila je infekcija (57 %), zatim slabo kontrolirani ŠB (37 %) i prva prezentacija ŠB-a (9 %), dok je u 7% bolesnika DKA bila uzrokovana ostalim uzrocima kao što su kvar inzulinske pumpe, moždani ili srčani udar. U skupini bolesnika s infekcijama najčešće su bile infekcije mokraćnog sustava (30 %), probavne infekcije (30 %) i infekcije respiratornog trakta (19 %), dok je 21 % bolesnika imalo druge izvore infekcije. U 36 ovih bolesnika uz infekciju je bio prisutan i prethodno loše kontrolirana ŠB, a u 12 % DKA uzrokovana infekcijom bila je prvo očitovanje bolesti. U bolesnika sa ŠB-om tipa 2 infekcije su češće bile uzrok DKA nego u bolesnika sa ŠB-om tipa 1 (P < 0,05). U bolesnika sa ŠB-om tipa 1, slabo regulirana glikemija je češće uzrok DKA (31%) nego u bolesnika sa ŠB-om tipa 2 (18 %).

Zaključak: Najčešći precipitirajući čimbenici za razvoj DKA su infekcije i loša regulacija ŠB-a. Potrebna je bolja edukacija bolesnika o važnosti redovite primjene inzulina i korekcije terapije tijekom akutne bolesti.

Nino Matas, Anja Barač Nekić, Sanja Mlinarić Vrbica, Anela Novak, Tatjana Bačun5, Ivan Feldi, Svetolik Spasić, Antonela Čolić, Fran Vrandečić, Karin Zibar Tomšić, Darko Kaštelan, Tina Dušek